Tisuće Hrvatica i Hrvata svakog dana nalazi partnera za seks na Internetu

Dating > Tisuće Hrvatica i Hrvata svakog dana nalazi partnera za seks na Internetu

Click here: ※ Tisuće Hrvatica i Hrvata svakog dana nalazi partnera za seks na Internetu ※ ♥ Tisuće Hrvatica i Hrvata svakog dana nalazi partnera za seks na Internetu

Nikada te nisam čula da tako govoriš? Treniras li s njima? Cika Toma nikada ne zna gdje smo. Trebali smo svi sići u Travnik, odnosno u Novu Bilu, ali eto ti si rekao da on sam ide.

Točno u minutama to je 479 minuta na dan, što je 12% više nego 2011. Sva trojica komunista sprovode genocid nad Hrvatima razlika je samo u odnosu oblika. Srbi su snimili film ''Pakao Nezavisne Države Hrvatske'' kako je ''zločin nad Srbima bio zločin HND'', kojeg će prikazan na obljetnicu smrti Poglavnika NDH! A zašto je onda 80 posto deviznih klauzula u švicarskim francima? I , za kraj: Ovo je bila istinita priča o djevojci Enđi. Sjetite se misli A. Ona će biti uskoro otpuštena iz bolnice. Rezultat je impresivan dvostruki live album, zvukom i produkcijom daleko iznad svih dosada obavljenih domaæih koncertnih albuma, podijeljen na 'elektrièni' i 'akustièni' dio koji svaki na svoj naèin, uz podr¹ku posebnih gostiju - Urbana, Maye Azucene, Gorana Bareta, klape Iskon i fantastiènog Gibinog prateæeg benda, predstavlja istovremeno kolekciju velikih hitova, ali i legitimni novi album obzirom da su sve pjesme, iako poznate, zabilje¾ene u novim aran¾manima, èesto i sa novim alternativnim stihovima. MIKO: Niko to nije znao cijeniti a Cigani pogotovu. Ja cu samo zapaliti garazu! Koncert u Tvornici biti æe jo¹ jedna prilika za predstavljanje njihove glazbeno-vokalne ideje zagrebaèkoj publici.

Kad se činilo kako će siječanj proći pod znakom građevinske ekstravagancije bogatih šeika, 12. Spasio sam bar 2 endemske ugrožene vrste kratkorepih Bjeloruskih vjeverica. Zato je Bog to što jeste.

16561366-Vicevi - U Jani sam našao pravu strast i ona je tako lijepa.... Tomislav Djurasović, publicist i politički emigrant.

Očitajte QR kod svojim mobilnim uređajem i on će Vas odvesti do mPBZ info stranice. Ukoliko nemate instaliranu aplikaciju za čitanje QR kodova možete je besplatno preuzeti s interneta. Apple, Appleov logotip, iPhone i ITunes su robne marke Apple Inc. App Store je zaštitni znak usluge Apple Inc. Očitajte QR kod G Bilo jednom u Hrvatskoj... I ne ponovilo se! Bila je tragična za većinu hrvatskih građana koji su završili na cesti s radnom knjižicom u rukama, i kojima je elementarna potreba raditi i živjeti od svog rada - uskraćena. Mnogima je u ovoj godini oduzet i zadnji minimum ljudskoga dostojanstva. Pokoja nada ostala im je u novu, kao metaforu nečeg novog i dobrog, no kazaljke preklopljene na satu u ponoć nemaju tu moć promjene nabolje. U svibnju ove godine pojavila se novost na kioscima, novi neovisni politički magazin Objektiv. Zasluga za novi neovisni dvotjednik pripada i njegovu prvom glavnom uredniku Ratku Boškoviću — Raletu, koji je muški i junački podnio porod novih neovisnih novina, a s njim i svi suradnici, novinari i tehnička ekipa. Valja upamtiti da bez Raleta i novinara, nepopravljivih idealista, ne bi bilo Objektiva. Malo po malo, iz broja u broj, Objektiv je postajao sve relevantniji politički i društveni kroničar na tržištu, a na svojoj internetskoj stranici dnevno bilježi tisuće i tisuće klikova iz inozemstva. Ne samo zato što piše o politici već zaslugom rada cijele redakcije. Dijalog koji u demokraciji zamjenjuje borbu u Hrvatskoj ne postoji. I sve ostale male izdavače. Agencija za tržišna natjecanja ne želi otkriti dozvoljenu koncentraciju velikih izdavača, kako ne bismo doznali koliko smo oštećeni te tko krši zakone ove zemlje. Prava u korijenu zakinuta, kao uostalom i u svim segmentima društva koje bi trebalo služiti malom čovjeku. Nisu niti svjesni koliko su zla nanijeli svojim građanima busajući se u prsa domovinskom ljubavlju. Srećom da prošlost ne određuje budućnost, već obrnuto. Na to se treba osloniti i slaviti odlazak ove godine. Reportaža: Kongo Fra Ilija Barišić: Moj život u Africi Kultura Izložbena scena u Zagrebu 34 44 14 48 18 54 22 58 28 68 32 82 Glavna i odgovorna urednica: Vedrana Milas v. Zrinjskog 17 10000 Zagreb Direktorica: Martina Čović m. Zrinjskog 17 10000 Zagreb Tel: [phone] Fax: [phone] Tisak: Znanje d. Zagreb Distributeri: Tisak d. Zagreb Sljedeći broj objektiva izlazi u ponedjeljak 17. Nije to, međutim, prvi Sanaderov bijeg u Austriju i natrag. Sanader je, naime, uvijek tražio rješenja u koja ulaže minimum rada, ali s maksimalnim učinkom. Ustrajnost i upornost nikad mu nisu bile vrline. Ali, to se broji. Sanader je u osnovnoj školi, prema sjećanju jedne njego- boravak u sjemeništu ve nastavnice, bio samozatajan i tih. Kad se formirao u dječarca, zatajenost je polako nestajala. Nakon završetka osnovne škole, s obzirom na materijalne ne prilike u obitelji, 1968. Za vrijeme školovanja boravio je u sjemeništu, crkvenom internatu gdje je imao besplatan stan i hranu. I njegova braća — Miro 1955. No, za vrijeme boravka u internatu sjemeništu , gimnazijalac Ivica Senader još nije bio ispravio prezime u Sanader, op. Prema sjećanjima njegovih kolega, razlog su bile djevojke. Sanader naprosto nije bio skrušen đak i nimalo nije sličio svojim kolegama, pobožnim dječacima iz sela Dalmatinske zagore, kojima je boravak u sjemeništu bio jedina prilika da se školuju. I Sanaderu je to bila jedina prilika, ali je ipak dječake sa sela vješt govornik i polemičar prezirao, gledao ih je svisoka. On je bio iz grada, iz Varoši, živio je samo tristotinjak metara od kazališta... Njegove školske kolege, djeca sa sela, imali su problema sa socijalizacijom u gradu, ali on nije imao takve komplekse. Njegov je problem bio taj što mora s njima dijeliti učionicu, blagovaonicu, spavaonicu... Sanader se od ostalih sjemeništaraca po svemu razlikovao osim po neimaštini. U tome su bili isti. Iako je bijeg od siromaštva u internat sjemenište nametnut od majke Ivanke, Sanader je ipak profitirao u sjemeništu. Budući da je dosta čitao i bio vješt govornik i polemičar, ostavljao je dojam na sve s kojima se susretao... U svome razredu uvažavao je samo one kolege koji su u nečem bili bolji od njega. Kad je, primjerice, Radoslav Dodig, kojem su dobro išli klasični jezici, s lakoćom naučio esperanto, Sanader to nije mogao podnijeti pa je i on naučio esperanto. Sanader je završio gimnaziju, potom je odslužio JNA i upisao bogo- Sanader naproSto nije bio Skrušen đak i nimalo nije Sličio pobožnim dječacima iz Sela dalmatinSke zagore, kojima je boravak u Sjemeništu bio jedina prilika da Se školuju. Međutim, Sanader se nije dugo zadržao na bogosloviji. Poželio je studirati filozofiju i teologiju na Gregoriani u Rimu. Dakako, studirao je na račun Splitske nadbiskupije, budući da su mu splitski crkveni oci bili naklonjeni, a neki od njih su u njega polagali velike nade. Vratio se natrag u Split svojoj djevojci Mirjani Šarić. Ni u svome se gradu nije dugo zadržao, otišao je u Innsbruck, u Tirol, gdje je upisao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Za vrijeme studija i doktorskog studija bavio svime i svačim. Bio je novinar, zatim je radio za Meyer press, agenciju koja je novinskim izdavačima i časopisima, poput Vjesnika i Starta, prodavala fotografije golišava sadržaja itd. Radio je sve i svašta. Zanimljivo je da poslije doktorskog studija ni Ivo Sanader, koji je doktorski studij završio 1983. Izabrali su jednostavnije rješenje i vratili se u Split. Sanader je, za početak, budući da je poznavao jezike, radio u jednoj turističkoj agenciji, dok je Mirjana bila turistički vodič. No, uskoro su dobili bolje poslove. Sanader je dobio mjesto programskog urednika u izdavačkoj kući Logos, a njegova je supruga volonterski predavala Uvod u umjetnost; asistirala je kod profesora Marasovića na splitskom studiju za likovnu umjetnost koji je bio pri Sveučilištu u Zadru. No, kad je Logos zadesila kriza i kad je uvedena prinudna uprava 1987. Ni tada nije imao snage suočiti se s problemima nego je pokušao drugu kombinaciju. On i supruga javili su se na natječaj koje je raspisao Filozofski fakultet u Zadru. Sanader je želio na Odsjek za germanistiku, a žena mu Mirjana na Odsjek za arheologiju. Prema obrazloženju komisije nisu primljeni jer, navodno, nisu imali dovoljno znanstvenih radova. Ipak, ne može se poreći da je odbijenica u Zadru bila politički motivirana. Supružnici Sanader već su imali za ondašnje prilike solidne radove u akademskoj zajednici, međutim, nisu bili ustrajni u namjeri pravio vezu prema Tuđmanu te se vratio u Hrvatsku. Mladom, naobraženom i ambicioznom povratniku iz dijaspore dr. Ivi, dodijeljeno je mjesto intendanta HNK. No, Split je za njega, pokazalo se, bio premalen. Sanader je htio i želio više te je, sukladno tomu, smišljao način kako pobjeći u Zagreb. Brzo je, posredstvom Dalmatinaca u hrvatskoj politici, izlobirao ministarsko mjesto u Ministarstvu znanosti! Stoga se Sanader skrasio u Ministarstvu vanjskih poslova gdje se, istini za volju, pokazao i dokazao. Pa ipak, ni diplomaciji politika je unosan posao Sanader Se, nakon povratka u innSbruck, počeo baviti poduzetništvom. Shvatio je da je politika unoSniji poSao od rizika u poduzetništvu da počnu znanstvene karijere. Baviti se znanošću znači odricanje, nerijetko i asketizam. Stoga je Sanaderu i njegovoj ženi bilo lakše ponovno pobjeći u Austriju. Sanader se, nakon povratka u Innsbruck, počeo baviti poduzetništvom. Međutim, povodom političkih gibanja u Hrvatskoj, Sanader se želio politički aktivirati. Brzo je shvatio da je politika unosniji posao od rizika u poduzetništvu. Sanader je u Innsbrucku osnovao HDZ, potom je pohvatao konce, nase nije dokraja predao, nego je želio mjesto predstojnika Ureda predsjednika. I dobio ga je. Kako se, s obzirom na tadašnji sustav, u Uredu predsjednika moralo dugo i naporno raditi - Sanader se počeo suočavati s problemima. Tuđman je htio radoholičare, a novi predstojnik njegova Ureda zacijelo nije bio takav. Nije se znao nositi s problemima i pritiskom. Stoga je opet izabrao bijeg, vratio se u zavjetrinu Ministarstva vanjskih poslova. On, koji voli medije i javnost, najednom je zašutio... Smišljao je način da se osveti HDZ-ovoj desnici koja mu je smjestila aferu. Kad se, nakon smrti Tuđmana, izborio za mjesto predsjednika stranke, izabrao je, uz pomoć Vladimira Šeksa, osvetu tzv. A kad je, pak, osvojio vlast, umjesto da se drži politike desnoga centra, počeo je voditi neku čudnu politiku koju nitko nije razumio. Probleme s Haagom rješavao je tako što je nemilice izručivao hrvatske generale, dok je probleme u gospodarstvu, bježeći od njih poput zeca od lovačkih pasa, rješavao na osobit način — zaduživanjima, zaduživanjima i zaduživanjima. Tako se Sanader našao pred zidom. Umjesto da pokuša izvući državu iz krize, on je opet izabrao bijeg. Ali, gadno se prevario. Više ga nitko nije želio. Zbog toga je zatražio aktiviranje mandata. Na informaciju da će ostati bez imuniteta i biti priveden na saslušanje, reagirao je na svoj karakterističan način - pobjegao je u Austriju! Paradoks je u tome što ga hrvatska jav10 za sanadero v odlazak znao je cijeli vrh hdz-a J razgovarala ema henčić više eksponiran. Ja sam samo stranci odan član, važan kao zastupnik u Saboru i ništa više, pogotovo nakon što sam smijenjen s mjesta predsjednika saborskog Odbora za prostorno uređenje. Možemo li malo detaljnije o Vašoj izjavi da želite biti poveznica između bivšeg premijera i stranke te da biste rado djelovali na smirivanju strasti? Unutar naše stranke vjerojatno je postojala potreba da se prepozna unutarnji neprijatelj. Znam da se stranci ništa zla nije spremalo, nikakav puč i imam potrebu to reći. Žao mi je što Ivi neke stvari nisam imao prigodu reći u vrijeme kad je to bilo potrebno jer me nije ni pitao za mišljenje. Za njegov odlazak znao 20. Dnevno politička pragma sabornice služi u borbi za prestiž, u borbi za glasače - jer televizija to prenosi. Izvan sabornice mnoge zastupnike i zastupnice zatječem u zbunjujućem ali ohrabrujućem i bitno boljem, kvalitetnijem izdanju. Dakle, nailazim i kod oporbenih ljudi često puta spremnost da izraze mišljenje koje ljudi unutar stranke nisu spremni izraziti zbog određenog straha - hoće li njihovo mišljenje odstupiti od, uvjetno rečeno, oficijelne politike. To se može tumačiti i kao povjerenje stranke da stra- načkim prvacima ne treba davati posebne upute? Nisam bio član predsjedništva, samo sam potpredsjednik splitske organizacije. Toliko da mi se da jedan prestiž i rejting u odnosu na puno mlađe, eventualno manje obrazovane, s manje životnog iskustva i rezultata itd. A da sam znao svakako bih ga pokušao odgovoriti od toga i ukazati mu na posljedice koje mu, možda, oni koji su znali, nisu htjeli reći, sagledavajući neke svoje druge interese. Hrvatska je izgubila glasnogovornika kojeg će teško netko zamijeniti. Prođite danas po Europi pa ćete naći malo takvih markantnih osobnosti. On je to apsolutno bio. Mislim da je Sanader dužan hrvatskoj javnosti u jednom dužem razgovoru puno toga reći i objasniti. Sutra će povijest reći svoje. I Tuđman je imao svojih nepopularnih odluka, ali da nije bilo njega i takve njegove naravi pitanje je bismo li imali Hrvatsku. Pitanje je na koji način pristupate čovjeku i njegovu djelu. Uvjetna pravovjernost je ta koja se prema Sanaderu ponaša loše. Ne mislim da je itko pogriješio što je sebi tražio sklonište, novu zaštitu, no ne odobravam cirkus. Ne mogu prihvatiti kad Šeks kaže da je Sanader dno dna jer to ne može reći nitko tko je sa Sanaderom bio toliko vremena. Postoje slabosti kod ljudi koje mogu razumjeti i opravdati, ali zlo u ljudima ne mogu. Bez ljudskosti nema ništa. Kao da smo izgubili Boga u sebi kao moralni orijentir i dozvolili stvaranje kaosa koji će nas sve pomesti. Zato sam se osjećao slobodnim govoriti ono što mislim, o općem interesu i kako ga ja vidim. Analize pokazuju da Brodotrogir ne može više postojati na način na koji je postojao do sada. Ljudi koji tamo rade moraju misliti o svojoj djeci ne samo o sebi. Naravno da je njihovo radno mjesto važno jer od plaće žive, 12 20. A ako netko uloži toliki novac, onda želi i da mu se taj novac vrati, za što mu treba bar 20 godina. Čime ste osigurali da se na tom mjestu bar sljedećih 20 godina vrši promet u istom iznosu, u korist generacija koje neće biti u trlišu. Jer su se školovali, jer su nešto drugo. Glavna misao jest da ljudima treba kazati za njihovo dobro ono što jest, a ne ono što bi voljeli čuti. Kao princip ja bih se radije suočio s nevoljama ako to suočavanje znači rješavanje problema pro futuro. Jesmo li doista u tako bezizlaznoj situaciji kako svakodnevno prenose mediji? Danas, s obzirom na klimu u medijima, mogućnost da te netko prozove i optuži za nešto, svakomu je dano da stoji povučen. Mi smo došli u jednu psihozu, jedno bolesno stanje, jednu takvu patološku situaciju, atmosfera koja je kroz medije zavladala, da je u svima nama zavladala jedna određena paranoja da sve što radite, radite samo za svoj džep. Neki ne čine jer ih se filtrira kroz sve moguće takve filtere, a drugi ne čine jer ih nije ni briga. Govoreći o sebi kako govorimo, sebi proizvodimo veliku štetu. Nismo svjesni kakve signale šaljemo van. Međutim, u tome imamo i jednu sreću, a to je da strani diplomati koji žive u HR nose jednu drugačiju poruku. Ali mi sami sebi radimo najveću štetu. Patologija je kod nas takva da mediji i oni koji rade u medijima nisu svjesni da truju sredinu u kojoj sami žive i borave. Zato mislim da je potrebno što više ljudi motivirati da govore i zrače dobro. Za mentalnu higijenu bilo bi dobro ponekad ne pratiti neke medije. Jesu li mediji u Hrvatskoj dovoljno slobodni? Ali sloboda podrazumijeva i odgovornost, u svemu. Mi smo ušli u, uvjetno rečeno, demokraciju, prihvaćajući samo slobodu, no nismo prihvatili odgovornost. Jer sloboda medija podrazumijeva i profesionalnost, dobru namjeru i nekorumpiranost. Ako je čitavo društvo korumpirano, korumpirani su i mediji i kao institucija i kao pojedinac. Ono što treba biti osuđeno je zlouporaba medija, a to nitko ne sudi. Demokracija je sama po sebi kao engleska trava - posiješ, zaliješ i kosiš — ali proces traje 400 godina. A u nama je još uvijek samoupravni socijalizam. Mi bismo zadržali sva prava da nam nitko ništa ne može, a iz kapitalizma smo uzeli da možemo drugomu što hoćemo. To je dvokomponentna eksplozivna smjesa koja samo može raznijeti, a nikako sagraditi. Uvijek postoje propusti, izuzeci. U tom bi se smislu trebali pojavljivati ljudi koji nisu poletarci, jer čast, poštenje i svoju vrijednost nisu imali prigode dokazati. Možda su nadareni, ali nisu dovoljno staloženi i promišljeni. Dakle, trebaju imati jedno iskustvo koje kaže - možeš! Već samim tim poštuje se rad, iskustvo i dob. Ono što može mladi, stariji ne može, ali i obrnuto. Za neke stvari, pogotovo za politiku potrebna je staloženost i zrelost, promišljenost i mogućnost htijenja. Mladi su nestrpljivi, oni žele sve odmah. Zato oni idu u prve redove, jer žele čim prije i odmah. Bože, daj mi strpljenja, ali mi ga daj odmah. Mi gledamo to kao neku privilegiju. Ta moja privilegija saborskog zastupnika meni je donijela materijalnu štetu. Ja primam samo dio plaće, a dio primam u svojoj firmi. Da se imam gdje vratiti i da ne dam otkaz mojim ljudima. Zastupnici imaju ugovor na određeno vrijeme. Željana Kalaš ostala je bez sad posla. Kad sam govorio o lojalnosti prema stranci, jer sam dokazao i glasovanjem o proračunu lojalnost stranci i Vladi i parlamentarnoj većini stranka nije lojalna na isti način prema meni. Ja sam predsjednik Europskog foruma parlamentaraca za HABITAT, a nemam ni stolicu ni stola, a kamoli sobu, mail, printer, faks i tajnicu. Nemam ni auto, ni vozača, mobitel je moj, ne uzimam saborski dodatak na stan jer živim u svom stanu. Ne koštam puno državu. S obzirom na to da sam iz Splita, izgubim dan koji netko tko živi u Zagrebu ne gubi. Zato mislim da su saborski zastupnici potplaćeni i da oni svojim ponašanjem, primanjima i odjećom moraju pokazati kako predstavljaju cvijet ove zemlje i kao takvi mogu prezentirati ovu zemlju. Europski parlamentarci imaju po tri, četiri suradnika koji za njih rade. Ja ovdje nemam gdje pripremiti raspravu nego u pa- uzi u sabornici jer to je jedino mjesto gdje mogu sjediti i pisati. A onda moram sve prebaciti na stick i tražiti tko će mi to isprintati. A to nitko ne želi da ne bi imao neke neugodnosti?! I opet se vraćamo na onu paranoju. A to se opet odražava na stanje u stranci, stanje u Saboru, stanje u zemlji, to vam sve generira jedno drugo. Ali netko treba imati hrabrosti i reći - stani! To je gađenje saborskih zastupnika putem novina besmisleno. Ne čitam komentare po portalima. Iza tih anonimnosti kriju se ljudi svakakvih namjera koji radije pljuju i gade. Uvijek ćete naći ljude koji su nezadovoljni vašim radom. Ali ja volim nešto stvoriti, kad nešto iza tebe ostane, makar to bila pjesma. Ali ne znam kako će se o tome odlučivati i tko će o tome odlučivati. A i pitanje je bih li u danom trenutku to i htio. Imate li recept da se Hrvatska pokrene? I širenja pozitivne misli. Ako sijete mržnju, šaljete negativne vibracije, mogu vam se vratiti samo negativne vibracije. Ako radite stalno dobro, onda imate šansu da vam se dobro vrati. A ako zlo šaljete, ono se obavezno vrati. © copyright Objektiv mi Smo došli u jednu pSihozu, jedno boleSno Stanje, takvu patološku Situaciju i atmoSferu koja je kroz medije zavladala, da je u Svima nama zavladala paranoja da Sve što radimo, radimo Samo za Svoj džep 20. Psuju djeca, mladi, srednja dob i odrasli. Život je čovjeka pao ispod svake cijene. Više se vrednuju predmeti, provod ili kućni ljubimci nego djeca i ljudski život. Hrvati katolici ni ovu zapovijed, osim starijih koji to čine iz uvjerenja, ili navike ne poštuju. U svakodnevnom su životu ove tri zapovijedi neprepoznatljive u izvršavanju ili poštivanju. Bračna vjernost kao da ne postoji pa slobodno ponašanje i namjerno kidanje bračne veze iz vlastitih prohtjeva sve su češća pojava. Došli smo u situaciju da nam se svaki četvrti ili svaki treći brak rastavlja, a da nove veze isto tako malo traju jer nam nedostaje odgoj za kvalitetan brak u suvremenim izazovima. No, očito je iz istraživanja da se podrazumijeva: Ne reci lažna svjedočanstva protiv moje osobe! Kod nas, u svakodnevnici, prevladava vrlo stara izjava: Snađi se, druže, pa ako treba i lagati, normalno, u svoju korist, a protiv drugoga. To rade i vjernici koji se hvale svojom pripadnošću Crkvi i vjeri, a ne prežu oduzeti život novozačetoj osobi, čovjeku. Nisu rijetka ni ubojstva kao i samoubojstva, tzv. Stvari smo postavili na sljedeći način. Neka 10 zapovijedi Božjih budu okvir u koje će don Ivan Grubišić smjestiti Hrvatsku o Božiću 2010. Izriče ono za što drži da je istina, bez ustezanja. Zato njegove riječi valja čuti i promisliti, mogli ga smisliti ili ne. Bile su istražene i religijske vrijednosti. Po tom istraživanju poredak Božjih zapovijedi skroz je promijenjen na uzorku od 12 tisuća ispitanika. Tako je na prvom mjestu 5. Na drugom mjestu je 7. Prve tri zapovijedi Dekaloga, koje govore o odnosu čovjeka prema Bogu ostale su sve tri na zadnja tri mjesta. Dakle, suvremeni čovjek čini jedan izbor, u duhu svoga razmišljanja i kulture življenja i moralni relativizam, kako danas govorimo, ovdje ima svoj početak. U ovakvu je ozračju slavljenje Isusova rođenja paradoks i sramota. Boga smo izbacili iz života, a postavili ga u izloge, stavili u štali- društvena stvarnost ce u kipiće i lampione. Izbacili smo i čovjeka na ulicu, da skuplja otpatke i prazne plastične boce po kontejnerima. Pretvorili smo društvenu stvarnost, gdje nema Boga ni čovjeka, u špilju lopovsku i paradu pogansku. Što se tiče življenja po Božjim zapovijedima, mi smo već u Europi, formalno priznanje i nije potrebno. Jasno da se šalim! U tome nam Europa ne može biti primjerom. Uza sve rečeno poručujem da ne gubimo nadu u duhu sv. Naime, Augustin shvaća nadu kao nemirenje s postojećim i pokušaj da se učini sve da se postojeće, a nevaljalo stanje promijeni. To ovoga Božića želim svim ljudima dobre volje. Sretno i sreća dolazi od glagola sresti se. © copyright Objektiv 16 20. Potpuni nestanak vjerojatno ne jer, ma koliko na prvi pogled ta stranka bila neaktivna, ona ipak ima svoje tradicionalno i to prilično čvrsto biračko tijelo. Naime, HSS je u pravom smislu riječi najobičnija interesna udruga jer za nju praktički ne glasa nitko izvan ruralnog mi- vrh hss-a su feu dalci novoga doba ljea. Koga ona, uopće, može zastupati osim dijela tih građana Hrvatske? Dakle, po svemu sudeći, opstanak joj je na političkoj sceni zajamčen, ali dobije li koji postotak manje na sljedećim izborima, njezino se čelništvo ne bi smjelo iznenaditi. I u taj krug odabranih ušla je nekolicina podobnih predsjednika Josipa Friščića, No, kako je premijerki Jadranki Kosor sasvim jasno da su joj upravo Friščić i njegova klika najjači saveznici sa SDSS-om se nikada ne zna sigurno , blagonaklono je i sama gledala na HSS-ov grabež državnog novca. Od jake stranke pao klIjentelIStIčka organIzacIja friščić i pankretić HDZ-ova koalicija s HSS-om, prema upućenima, državu košta do deset milijardi kuna godišnje Pixsell Stipe gabrić jambo, saborski zastupnik i gradonačelnik Metkovića darko vuletić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, spada u modernije političare Pixsell Pixsell anto markov dokopao se dobre pozicije predsjednika Uprave Janafa priljev novca u hSS je na strančicu s jednim zastupnikom, ali za pravaše je to donekle bilo i logično. Borbena retorika koja im je 90ih godina osiguravala značajnu potporu birača, danas je, 20 godina nakon samostalnosti države, potpuno neutemeljena. Hrvatsku danas muče problemi drugačiji od agresije Srba na njezin teritorij. Kako je Danijel Srb, predsjednik HSP-a, ipak prepoznao vrijeme u kojem živimo, iznoseći u javnost jasne i otvorene stavove, počeo je podizati stranku, smještenu na desnicu, no ne radikalnu kao desetljeće i pol ranije. HSS nije prepoznao taj trenutak, a njegovi su čelnici ostali zarobljeni u vlastitoj taštini i trgovačkom mentalitetu. HDZ-ova koalicija s HSS-om, prema upućenima, državu košta do deset milijardi kuna godišnje. Priznajući praktički da su nesposobni vladati tim krupnim resorom, HSS je i sebe samog, a i Vladu, doveo u paradoksalnu situaciju da stranka koja bi trebala zastupati seosku populaciju ne upravlja Ministarstvom poljoprivrede koje je i 19 20. Hss i koalicija zaduženo za problematiku istoga društvenog sloja. U HSS-u se nisu htjeli zamjerati izbornoj bazi, seljacima, koji svake godine zbog nezadovoljstva pale traktore i blokiraju prometnice. Stoga su se Pankretić i društvo odrekli programa revitalizacije sela i poljoprivrede. Osim toga, za uspješno je vođenje nekog ministarstva potrebno i znanje, a upitno je ima li ga Pankretić, čovjek skromnih političkih vještina i golemih ambicija, čija je najveća želja postati predsjednik HSS-a. U HSS-u se neslužbeno može čuti kako su njegove želje i ambicije okrenute samo jednom; okrenuti leđa HDZ-u i ukrcati se na SDP-ovu pobjedničku platformu, kao što je to već jednom i učinjeno, 2000. No sadašnji HSS više nije poželjan koalicijski partner SDP-u, jer se niti jednom u ove tri godine nisu ogradili od loše HDZ-ove politike vođenja države te ih upravo to čini sukrivcima za katastrofalno stanje u kojoj je Hrvatska, ne samo gospodarsko već i moralno. Pankretić u stranci, zajedno sa svojim kumom Antom Markovom, čini tzv. Markov se, nakon pobjede HDZ-HSS koalicije 2007. U medijima je često povezivan s obavještajnim službama i privatizacijskim aferama; oponenti mu prigovaraju da je upravo on izabrao NO Janafa, a ne obrnuto. Primjerice, Danijel Ropuš u NO Janafa, njegov navodni prvotni neprijatelj, nakon izbora u NO postaje prijatelj. Također, Markov je žestoko izlobirao da za člana Uprave Janafa dođe i Ante Dodig, koji je nekoć radio u Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije, bivši HSLSovac, koji se odmah ispisao iz stranke kada je ova napustila vladajuću koaliciju. Naime, od početka rada Račanove Vlade, od 2000. Uostalom, još u vrijeme kada je iz Račanove Vlade istupio HSLS, sam Dodig je, da bi u tom trenutku zadržao poziciju Zavoda za telekomunikacije, istupio prvi put iz HSLS-a i upisao se u HSS, da bi se kasnije ponovno vratio u HSLS. No, Dodig je Markovu i HDZ-u dokazao svoju lojalnost i ovaj put, napustivši ekspresno liberale, ostajući pritom član Uprave Janafa. Drugu frakciju HSS-a čine ministar turizma Damir Bajs i saborska zastupnica Marijana Petir na kojoj je Predsjedništvo stranke treniralo stranačku stegu jer se prošle godine nije slagala s odlukom da stranka prepusti Ministarstvo poljoprivrede. Sukrivci za stanje u državi frakcije unutar hSS-a autohtona hrvatska seljačka stranka U konkurencija HSS-u međuvremenu se HSS-u pojavila i konkurencija pod nazivom Autohtona hrvatska seljačka stranka A-HSS. Predsjednik stranke je Jasenko Stipac. Oko sebe je okupio i desetak bivših saborskih zastupnika HSS-a. Treću frakciju unutar HSS-a predvodi Stipe Gabrić Jambo, saborski zastupnik i gradonačelnik Metkovića, kojeg u HSS-u smatraju stranim tijelom, no budući da se zbližio s predsjednikom Friščićem, nema znakova da bi Jambov položaj unutar stranke mogao biti poljuljan. Vladara Metkovića i neretvanske doline sve frakcije HSS-a ostavljaju na miru - jednostavno je prejak. Darko Vuletić , predsjednik uprave Hrvatskih šuma, pripada mlađoj generaciji HSS-ovaca. I on je blizak Friščiću, a u prvi ga je plan izbacila stranačka kombinatorika, a ne stručnost, no upravo Vuletić spada u rijetke modernije političare u HSS-u. Hrvatske šume postale su veliki hrvatski problem. Desetljeća su prošla otkako se njima ne gospodari na pravi način. Ogromne količine drveta propadaju i nelegalno se sijeku, izvoze se samo trupci, a o kapitalnom ulaganju, da bi se došlo do finalnog proizvoda, nema niti govora. Hrvatske vode posebna su priča. Hrvatske vode svake godine iznajmljuju veliki broj bagera za čišćenje kanala, a davanjem poslova kupuju se glasovi klijenata. HSS, posredstvom svojih brojnih državnih tajnika, zamjenika i pomoćnika u ostalim resornim ministarstvima i državnim poduzećima, također ima utjecaj. Kako bi ostali na vlasti, stranački će se prvaci, po jednoj opciji, na sljedećim izborima pokušati ukrcati na liste koalicijskog partnera HDZ-a u slučaju da pravovremeno ocijene opasnost od neprelaska izbornog praga. Ne plaši se toga što njegova mišljenja često nailaze na podijeljene reakcije, posebice kada govori o pitanjima Židova u Hrvatskoj, ali i u svijetu ili aktualnoj hrvatskoj politici. Redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bavi se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj te hrvatskom poviješću 20. Također je i predsjednik Vijeća Židovske vjerske zajednice Bet Israel. Što je, zapravo, glavna misao tog djela? A izlazak knjige odgodili smo za tjedan-dva, poslije Nove godine: naime, na dan kada smo željeli krenuti u tiskaru, izdan je nalog za uhićenje bivšeg premijera Sanadera. Sve to što se s njim i oko njega događa posljednjih dana toliko je važno da zaslužuje da bude u knjizi kao svojevrstan zaključak. Svjedoci smo da je HDZ u stvari punih 17 godina na vlasti, a samo tri i pol godine Hrvatsku su vodile lijeve opcije. Ljevica, kao i opozicija općenito nisu bili na visini zadatka, ali treba uvijek voditi računa da izbori između 1990. No, čini se da sada toj priči ide kraj. Ivo Sanader prije nekoliko je godina bio uspješan premijer i državnik europskog formata. Kao premijer imao je i vrlo dobrih poteza, osobito na početku prvog mandata. Imamo i dovoljno potencijala da uskoro postanemo i relativno bogato društvo, u svakom slučaju da u tom smislu uhvatimo razvijenu Europu. A Hrvatska po svojoj naravi mora ostati negdje između sjevernjačke preciznosti i radišnosti i mediteranske opuštenosti i vrckavosti — doduše, i ne može drugačije jer bi onda prestala biti Hrvatska. Naime, nacistički holokaust nad Židovima neusporediv je s bilo kojim drugim genocidom ili masovnim zločinom u 20. Trajao je najduže punih 12 godina , proveden je na najvećem prostoru diljem okupirane Europe , prouzročio je najviše žrtava — ako ne punih šest milijuna, onda nebitno manje. Čitave su zajednice, poput poljske, koja je prije rata brojala oko 3,300. Na tlu Poljske i u logorima preživjelo je svega 70. O holokaustu se danas u Europi govori i piše, čini mi se, više negoli ikada, i to najvećim dijelom uopće ne rade Židovi, već nežidovi. Razlog tome jest da holokaust na neki način propitkuje europsku savjest. Naravno, ponajprije njemačku i austrijsku, ali i drugih europskih naroda — mnogi se pitaju kako se tako monstruozan zločin mogao dogoditi na kontinentu koji sebe smatra kolijevkom civilizacije? Nema nikakve židovske želje za stvaranjem posebne vrste: često se takva tvrdnja čuje od navodnih poznavatelja bliskoistočne situacije koji onda žele sugerirati kako Židovi rade Palestincima ono što su nacisti radili njima. Ti ljudi uopće ne vladaju osnovnim činjenicama o sukobu na Bliskom istoku, u kojem nitko nije nevin. Primjerice, Gaza se uspoređuje s Auschwitzom — možda sam neinformiran, ali još nisam čuo da su zatočenici Auschwitza raketirali okolne gradove, i to sa 3. Pokolj u palestinskim logorima Sabri i Šatili 1982. Jedini izuzetak kada se smiju objaviti informacije iz državnih struktura jesu one koje otkrivaju direktnu povredu ili ugrožavanje temeljnih ljudskih prava, uključujući zločine. Treba li slati nove kontingente Hrvatske vojske u Afganistan? Zapad mora pomoći afganistanskoj vladi i narodu da se oslobodi fundamentalističkog zla koje ga ugrožava. Mislim da zapadne javnosti, pa tako ni hrvatska, nisu svjesni opasnosti: ta politička opcija koja prijeti ne samo Afganistanu i Pakistanu, nego i čitavom svijetu, želi povratak tih društava u neka pretpotopna vremena. Primjerice, žene žele lišiti mogućnosti da se obrazuju pa zato sustavno napadaju ženske škole u Pakistanu. Ako se Zapad neće od toga zla obraniti u Afganistanu i Pakistanu, nego će te zemlje napustiti, ubrzo bi to zlo moglo Zapadu pokucati na vrata. Je li Hrvatska danas drugačija, i ako jest, u čemu, od Hrvatske 90-ih godina? No, potrebne su društvene i ekonomske reforme, a članstvo u EU, to je danas svakom jasno, može nam u tome poslu pomoći, ali većinu posla moramo obaviti sami. To bi bio preduvjet da u sljedećem desetljeću konačno ova zemlja doživi svakovrsni uzlet. © copyright Objektiv sagledao dolazak krize i nije na vrijeme inicirao pripreme za te nadiruće nevolje. Naposljetku je postao osumnjičenik za kriminal, da bi sam sebe povaljao po blatu kad je pokušao pobjeći pred zakonom. No, ovo za što ga se sada sumnjiči, nije sve što ide na dušu HDZ-a: hrvatska javnost s vremena na vrijeme saznaje da se vodi istraga o tome kako su deseci milijuna eura državnog novca otpremljeni iz Hrvatske oko 2000. No, Zagorec o tome šuti, ali istrage, u suradnji s inozemnim policijama, traju i sada. Pitanje je kada će i hoće li uopće javnost saznati prave razmjere tih događanja i čuti istinu o tome kako su opljačkane Hrvatska i njezini građani. Moglo bi se, naravno, govoriti i o drugim karakteristikama 24 20. Vaše mišljenje o strankama lijeve političke orijentacije? Nalazimo se u postideološkom vre- Kakva je uopće budućnost Hrvatske? Nažalost, uglavnom smo prečesto okrenuti prošlosti, a i pitanje je jesmo li išta naučili iz prošlosti. No, kakvu Hrvatsku Vi, intelektualac i građanin, priželjkujete? Mislim da takve opasnosti danas više ne postoje, ali zemlja i društvo očigledno prolaze kroz dramatične trenutke, koji su plodno tlo i za neslućene nedemokratske opasnosti. Ipak, vjerujem da će ih Hrvatska prebroditi. Prošli smo već dovoljno nevolja i iskušenja, stekli smo i dovoljno iskustva koja nam nalažu težnju prema hdz je došao na vlaSt u trenucima kada Se pripremala agreSija na hrvatSku. A tada na stolu neće biti samo dileme koje imaju veze s desnom ili lijevom orijentacijom, nego prvenstveno pitanje kako preživjeti - na kraći i na duži rok. Ona je bila kakva je bila. Ne može se promijeniti, a ne može se ni zaboraviti — ni ono što je bilo dobro, ali bogami ni ono što je bilo loše. Stoga se valja suočiti i s ružnim epizo- 20. Danas, godinu dana poslije, slobodno možemo reći da je Josipović dobar predsjednik. U tih godinu dana on nije napravio niti jednu veću stratešku grešku. Ustvari, već sada se može reći da je Ivo Josipović bolji predsjednik od Stipe Mesića. Ne samo zato što je obrazovaniji i moderniji političar nego i zato što on šire gleda na stvari od Mesića. Mesić nije umio biti predsjednik svih građana Hrvatske, dok Josipoviću to polazi za rukom. Ako se Mesić uvelike razlikovao od Franje Tuđmana, onda se Josipović bitno razlikuje i od jednog i od drugog. Josipović je, ako ništa drugo, prvi predsjednik bez zatvorskog staža. On je i mlađi od svojih prethodnika, a time i bez repova iz prošlosti. Ako je Tuđman bio predsjednik za ratno doba, a Mesić za postuđmanovsko vrijeme, onda je Josipović predsjednik za europsku Hrvatsku. Što reći o prvih godinu dana mandata trećega hrvatskog predsjednika? Prije svega, Josipović je nevjerojatno vrijedan predsjednik: on je čovjek goleme energije. Ujutro je u Bruxellesu, a popodne u Donjem Miholjcu, navečer na nekoj dobroj premijeri, a u 2 sata u noći na Facebooku s građanima. Josipović naprosto zna biti u pravo vrijeme na pravom mjestu. Kad brodogradnji prijeti stečaj, on je u Brodosplitu, kad radnice Kamenskog štrajkaju glađu, on je tamo da im pruži podršku… n će podržati sindikalne zahtjeve, ali ipak neće potpisati peticiju za referendum, jer zna da nije u istoj poziciji kao Milanović koji je to učinio. Prva godina Ive Josipovića bila je možda malo previše komemorativna: on je u prvoj godini svog mandata bio suviše često na grobovima. S jedne strane, to je pohvalno, a s druge, nije mu baš dobro da se pretvori u komemorativnog predsjednika. Josipović je imao potrebu da se pokloni svim žrtvama, da se svima ispriča, da ode i u Ahmiće i u Križančevo selo, i na Ovčaru i u Paulin Dvor, i u Jasenovac i u Jadovno i u Srb… Ipak, Josipović je u samo godinu dana napravio daleko više na planu pomirenja Srba i Hrvata nego njegov prethodnik. Josipović se tako već nekoliko puta sastao s Tadićem, što službeno što neslužbeno. Prošetao je Knez Mihajlovom kao Ilicom, i doveo Tadića u Vukovar. Za razliku od Mesića, Josipović je shvatio da s Dodikom kakav god da bio treba razgovarati. Mesić je vodio potpuno neshvatljivu politiku prema BiH: podržavao je više Bošnjake nego Hrvate. Ljutio se na Dodika, iako se Dodik već godinama zalaže za hrvatski entitet. Josipović se pak odlučno zalaže za opstojnost i ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH, a radi i na povratku Hrvata u Re- godina dana Ive josipovića POLITOGRAF G S piše Filip erceg što je obilježilo 2010.? Što bi narod rekao: izvana gladac, a iznutra jadac! Sanader je sedam godina vladao ovom zemljom, a da mi ustvari nismo znali tko je taj čovjek? Odakle je došao i kuda nas vodi? Tko ga je instalirao i tko iza njega stoji? Znalo se da ima vjetska ekonomsko-financijska kriza nastavila se i u 2010. Afera Wikileaks otkrila je da je SaKad je počela, mnogi su se ponadali da je došao kraj neonader bio eksponent američke politike na Balkanu. Zahvaljujuliberalizmu, te da je kriza prilika za kritičko preispitivanje ći njemu, Hrvatska je, na primjer, ostala izvan Južnog toka. Još vladajuće ekonomske doktrine. No, u međuvremenu neoliberali2007. Ipak, Njemačka je, zahvaljujući MerkeloNitko se, dakako, nije usudio istražiti odakle jednom državnom voj, jedna od rijetkih zemalja koja je izašla iz krize dok zemlje podužnosniku toliki satovi. Sanader je u politici stekao golemo boput Hrvatske, koje se oslanjaju na tercijarne djelatnosti, nisu još gatstvo koje se broji u milijunima eura. Hapšenje Ive Sanadera, ni dosegle dno krize. Hrvatska je najsličnija Grčkoj: i jedna i drumeđutim, nije samo osobna tragedija jednog političara, to je traga zemlja žive od turizma, i jedna i druga su visoko zadužene s vegedija cijeloga hrvatskog društva. Grčka je u 2010. Ovaj kriminal nije od jučer darstvo, nego da zbog Grčke propadne euro. Ipak, zautvrdila je da je kod privatizacije u nimljivo je da su na izborima u Grč90 posto slučajeva bilo kršenja zakoj, i pored očajne krize, ponovo kona. Osim toga, mnogi smatraju da bi Inače, u Europi je u 2010. S jačanjem ekstreagu, jednako kao i Šušak. No, zato hu jintao Prema Forbesovoj listi za 2010. S druge strane, u Hrvatskoj je na vlasti već 16 godina s jača čak i Americi u vidu tamošnjeg pokreta Tea Party. Na dan kad je Sanader uhapšen u Auzdravstvene reforme i sanacije propalih banaka i firmi s novstriji, u Hrvatskoj je uhapšen Tomislav Merčep, glavni okrivljecem poreznih obveznika, on gotovo da ništa drugo nije napravio nik za Pakračku poljanu. Kad se tome pribroji i presuda bivšem na oporavku američkoga gospodarstva. Uostalom, Ameriku na potpredsjedniku Vlade Polančecu, pa presuda bivšem ministru globalnoj sceni sve više potiskuje Kina. Prema Forbesovoj listi obrane Rončeviću, pa donekle i činjenica da i sama premijerka za 2010. Josipović je dokazao da Ljevica nije anacionalna te da u pogledu zaštite nacionalnih interesa — u ovom slučaju Hrvata u BiH — može napraviti više od gromoglasne desnice. Sve u svemu, Josipović u prvih godinu dana svojeg mandata nije iznevjerio očekivanja svojih birača. U vrijeme kada političari masovno gube na kredibilitetu, on je političar koji uživa najveću podršku javnosti. Agnostik Josipović čovjek je kojem danas Hrvatska vjeruje više nego Crkvi u Hrvata na čelu s Bozanićem. S konsolidacija neoliberalizma i kraj multikulturalizma Ivo Sanader: teatrolog hrvatske tragedije odina 2010. Doduše, Sanader je pobjegao iz politike još 2009. Teatrolog Sanader doživio je sudbinu kralja Leara, lika iz Shakespeareove tragedije. Uostalom, Sanader je doista bio kralj hrvatske politike. On je sedam godina bio predsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a, obožavani vođa, idol. Svojom pojavom on nije zaveo samo hadezeovce, nego i mnoge na ljevici. Sada je sasvim jasno da on i nije ozbiljno mislio otići, već da je mislio i dalje vladati preko Jadranke Kosor, što ona s pravom nije mogla dopustiti. Ustvari, Sanader nije vjerovao da će Jadranka dozvoliti otvaranje afera od kojih se neke tiču i njega, odnosno, Jadranka nije znala da će otvaranjem afera dirnuti i u Sanadera. Međutim, kako Kosor po svemu sudeći nije bila umiješana u korupcijske afere, ona nije imala nikakva osobnog razloga da sprječava njihovo procesuiranje. Sanader, međutim, nije bio samo kralj Lear, on je očito i glavni Kum organiziranog kriminala — hrvatski Al Capone. Pokazalo se da je njegov odlazak iz politike bio samoubilački potez: odlazeći iz politike, on je povukao kartu nakon koje su se počela urušavati kao kule Potemkinova sela koja je gradio godinama. Grčka je u 2010. EU je procijenila da joj je jeftinije spasiti grčko gospodarstvo, nego da zbog Grčke propadne euro 20. Ali treba početi od početka privatizacije 90-ih. Sve ostalo nepravedno je prema građanima. U Saboru ste često usamljeni u svojim stavovima? Ja sam jedini glasovao protiv ulaska Hrvatske u NATO jer su građani trebali o tome odlučiti na referendumu. Smijali su mi se. No, u javnosti mu popularnost stalno raste. Posljednje ankete govore o zavidnom 4. Isprovocirao je staloženoga guvernera Rohatinskog zahtjevom za ukidanjem devizne klauzule, njegovo pitanje o premijerki Kosor izazvalo je dugu pauzu jer se nije mogao sjetiti nekog njezina jakog po- teza, korupcija je goruća tema i objašnjava efekt — kuhane žabe. Na internetskoj stranici stranke postavili ste adventski kalendar s neispunjenim obećanjima vladajućih. Koje je najteže pogodilo hrvatske građane? Niz istraga, sudskih postupaka i presuda dokazuju da su u samom vrhu vlasti bili ljudi koji su se, ili osobno okoristili kriminalnim djelima ili zbog neznanja i nesposobnosti činili propuste na štetu poreznih obveznika. Koliko je ova vlast korumpirana? Kad bi samo četvero ili petero bilo korumpirano, Bajić bi to lako riješio, ali je u Hrvatskoj cijeli sustav utemeljen na korupciji. Korupcija nije samo davanje keša, korupcija je i pogodovanje poslova u materijalnom i nematerijalnom obliku. A investitori kažu: neefikasna državna birokracija, porezna nesigurnost i korupcija. Ako pridodate i stalne pritužbe građana, onda i odgovorni moraju reći: da, imamo gospodarsku krizu koju smo najvećim dijelom sami prouzročili, nismo donosili prave mjere i otklanjali uzroke koji leže upravo u korupciji. Sve se češće govori o državnoj mafiji? Do kuda seže koruptivna mreža? Krunski dokaz: čak je 20 godina prošlo da bi se konačno predložio zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine, korupcijom ili počinjenjem kaznenog djela. Tek posljednjih godina počelo se prihvaćati da se jedino oduzimanjem imovine uspješno može boriti protiv onih s druge strane. Prije četiri godine, kad smo otvorili tu temu, vladajući su tvrdili da Hrvatska ima dovoljno zakonskih rješenja, ali pokazalo se da ih nema. Taj zakon bit će prvo pravo sredstvo suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala. Ništa za što se ne može dokazati kako napisala đurđica podunajec Snimio jovica drobnjak NATO. A što su mislili odlučivajući? Rekoše da je to stvar političke elite, no nisu mislili da ta odluka donosi i obveze. To je šarlatanska, dodvornička i neozbiljna politika. Uvjeren sam u ispravnost svojih stavova, ne zanima me kako će drugi reagirati, ni dodvoravanje, ni stjecanje simpatija. Argumentiram ono što smatram korisnim za hrvatske građane. Otvorili ste pitanje povlaštenih mirovina? Stavili Su naS u hladnu vodu i 17 godina polako podgrijavali sebi tepa da je najodgovornija u ovoj državi. Danas je to ozbiljna tema rasprave. Nego samo one koji žive od svog rada i od svog minulog rada. Na njih računamo, posebno na one birače koji neće svoju odluku donositi na ideološkoj osnovi, na svrstavanje lijevo ili desno. Ne zanima nas to. Prvi put radnici i umirovljenici imaju mogućnost da glasaju ZA, a ne da glasaju protiv da bi onaj drugi dobio. Podsjećate na predsjednika Josipovića? Stranka ste nepoznatih imena? Čak 84 posto naših članova su u dobi od 45 do 60 godina; njima je ovo prvo učlanjenje u neku političku stranku. Želimo politički aktivirati kvalitetne ljude koji imaju što reći jer su shvatili da se zbog sebe i svoje djece moraju angažirati. Iz državnog proračuna ne primamo ni lipe. Imate li veze s britanskim laburistima? Mi smo stranka koja postoji tek 9 mjeseci, koncentrirali smo se na osnivanje stranke na nacionalnom nivou, sad nam predstoji osnivanje ogranaka po gradovima. U devet mjeseci osnovali smo 39 gradskih ogranaka, a do izbora 80 gradskih odbora. Jeste li spremni za predizbornu koaliciju? To je čvrsta odluka stranačkog sabora. Mislite li da ćete prijeći izborni prag? Hrvatska je podijeljena u 10 izbornih jedinica, a nedavno priopćenje Ustavnog suda pokazalo je svu nesposobnost vlasti Jadranke Kosor i HDZ-a da na vrijeme rješava sve probleme. Ujedno, to je i sramota Ustavnog suda. Zakon o izboru zastupnika u Sabor govori da sastav i broj birača po izbornim jedinicama ne smije odstupati više od 5 posto, a imamo odstupanja od čak 20 posto. Zašto ste rekli da se nikada neće saznati istina o INI? Na istražnom povjerenstvu nije bilo ni jednog pitanja vezanog za ugovor o plinskog biznisu i aneksu govora, koji nije potpisao Sanader, nego Jadranka Kosor u prosincu prošle godine, posebice pitanja o plinskim poljima Sjeverni Jadran koji su prodani Agipu i što je još strašnije za šest profitabilnih polja u Siriji. Gospođa Kosor potpisala je aneks ugovora s MOL-om da je Hrvatska spremna polovicu svog udjela u sirijskom Hayanu prodati Mađarima. Kako komentirate ponudu MOL-a da otkupi dionice malih dioničara? Ima dvije milijarde kuna, digao je cijenu dionica do nebesa i naše o Sanaderu nema zakona to reći o budućem stanaru Remetinca g. Sada je pobjegao kao kukavica. I vrlo važno: ako će se postupak izručenja u Austriji voditi i sudskim putem, u Hrvatskoj će mu se moći suditi samo za kaznena djela zbog kojih se izručenje traži. Ne i za eventualno naknadno otkrivena. Skuhali su nas kao žabu! Kad u lonac vruće vode bacite žabu, ona će iskočiti van, a stavite li je u hladnu pa polagano podgrijavate, ona neće iskočiti i skuhat ćete je. To se nama dogodilo. Stavili su nas u hladnu vodu i 17 godina polako podgrijavali. Svi smo u dužničkom ropstvu: i država, i gospodarstvo, i građani. Tako dugo dok se ljudi ne ohrabre, ali ne iz fotelja pa da na internetu protestiraju, nego da u doslovnom smislu izazovu promjene. Ja se bojim da će jedino mjesto biti ulica. Svaka vlast boji se samo ulice. Zastrašujući su naoružani specijalci pred središtem hrvatske vlasti na Markovu trgu pred građanima koji samo traže svoja elementarna prava. © copyright Objektiv Š uspaničio. To znači da naši nisu unaprijed promišljali o ponašanju MOL-a jer da jesu imali bi rezervnu opciju i pola sata nakon MOL-ove, primjerice, hrvatski mirovinski fondovi izašli bi sa svojom ponudom. Prilično ste oneraspoložili guvernera Rohatinskog idejom o ukidanju devizne klauzule? Bitno nam je da ukažemo na činjenicu da HNB, po zakonu, ima ovlaštenje da podzakonskim propisima regulira i to područje. Devizna klauzula naslijeđena iz Jugoslavije, ni jedan propis ju ne ozakonjuje. Bankari su jednostavno uveli deviznu klauzulu i postala je običajno pravo banke. A deviznu klauzulu ne možete osporavati jer nemate uporište u nekom pravnom aktu, pa je ne možemo ni iznijeti na ocjenu Ustavnom sudu. HNB i guvernera želim potaknuti da donesu propis da je devizna klauzula dozvoljena i legitimna. Naravno, ako tako misle. Ali neka naprave propis. Odgovorio je prilično neočekivano za guvernera Rohatinskog? Prihvaćam njegov poziv i pozivam građane da nakon liberalizacije bakarskog sustava koji stupa na snagu početkom 2011. Čulo se da bi to moglo destabilizirati bankarski sustav? Špekulacije na tečaj i napad na kunu ne rade štediše, nego banke. Upravo one posljednjih tjedana pokušavaju destabilizirati tečaj kune. Rohatinskog i sve bankare da su banke 90-ih godina pljačkale hrvatsko gospodarstvo revalorizacijom već otplaćenih kredita pretvarajući ih u vlasničke udjele. Isto tako, banke su spašene na teret poreznih obveznika s nekih 8 milijardi kuna. Osim toga, zaboravlja se da ulazak Hrvatske u EU ne znači automatski ulazak u i eurozonu, a kada ćemo ući, vidjet ćemo. Gospodin Bohaček, predsjednik HUB, rekao je da je hrvatsko financijsko tržište i gospodarstvo već eurizirano. A zašto je onda 80 posto deviznih klauzula u švicarskim francima? Jesmo li dotaknuli dno? Ili dno ima još i rupu? Godinama si postavljam pitanje: Zašto je 90-ih, čak i u vrijeme rata bilo više solidarnosti i spremnosti na borbu protiv nepravde? Sjetio sam se velike sindikalne akcije u prosincu 1993. Danas ne poznajem nikoga tko nema kredit. Najčešće hipotekarni na kuću, stan ili neku drugu vrijednost. Dobiti otkaz danas znači izgubiti kuću ili stan. Ljudi su upali u dužničko ropstvo, duguju bankama, kamatarima, prijateljima, rodbini… Svi smo nekomu dužni. I to nas je blokiralo. A takvih priča danas imate barem 20-ak. Još je strašnije da 80 tisuća ljudi svaki dan dolazi na posao znajući da neće dobiti plaću; 75 tisuća radnika prima malu plaću, ali firma im ne plaća ni mirovinsko, ni zdravstveno. Zna da se ne plaćaju doprinosi i ne primjenjuje pravo pokretanja stečajnog postupka, nego se za to moraju izboriti žene štrajkom glađu, prosvjedima po zagrebačkim ulicama. Ljude se pretvara u brojke, govori se o velikom broju ljudi. A to su pojedinačne sudbine ljudi, koji su propali kroz sve rupe sustava i od kojih svi okreću glavu. I ono najstrašnije — nikada se nije postavilo pitanje odgovornosti! Tko je kriv da poslodavac sa stotinu zaposlenih isplaćuje pola plaće legalno, a pola ispod stola? Može li ministar Šuker reći da on to ne može otkriti? Nikad nitko nije odgovarao za neplaćeni doprinos, niti prihvatio da je neisplata plaća kazneno djelo. Čak ni Bajić u svom izvještaju ne spominje kaznena djela protiv radnika i kršenja radnih prava. Odnos društva prema radnicima je kao prema roblju. Možda nije pristojno zavirivati u nečiju imovinu, ali je svakako dužnost svakog dobronamjernoga građanina, a posebice onog koji je izabran i plaćen da brine o javnom dobru i zakonitosti da se zapita kako tolika javna moć i utjecaj mogu biti skoncentrira- odlučnom u borbi protiv pojava poput sukoba interesa, ne nalaze odgovor. Pitanja za koja Ljevak misli da odgovori ne zanimaju javnost su: U kojoj je fazi kaznena prijava za Badel 1862, koja ga tereti za financijske malverzacije isisavanja novca iz te kompanije putem višestruko napuhanih faktura tiskare Grafpex u njegovu vlasništvu? Koliko činjenica da je predsjednik NO-a Badela može do- poStupa li agencija Sukladno odredbama novog zakona koji nalaže reStriktivno kažnjavanje elektroničkih nakladnika koji krše odredbu o tranSparentnoSti vlaSništva? Ili nas gospodin Ljevak sve smatra nedoraslom djecom koja ne znaju što je sukob interesa? Ili su pak sve priče o obračunu s korupcijom, sukobima interesa i beskompromisnom obračunu s tim strašnim i zlim aždajama, bez čijeg nestanka i nužnog istrebljenja nema života za europsku Hrvatsku, samo bajke koje nam serviraju na ekranima, Ljevaku toliko dragih, elektroničkih medija. Kako to da su o sudbini kaznene prijave u slučaju Badel izvještavali samo tiskani mediji, ali ne i elektronički te postoji li veza s njegovom pozicijom u AEM-u i Vijeću za elektroničke medije? Krši li odredbe Statuta AEM-a i je li u sukobu interesa kad na mrežnoj stranici svoje m 32 Jesu li sve priče o obračunu s korupcijom, sukobima interesa i beskompromisnom obračunu s tim strašnim i zlim aždajama, bez čijeg nestanka i nužnog istrebljenja nema života za europsku Hrvatsku, samo bajke koje nam serviraju na ekranima, Ljevaku toliko dragih, elektroničkih medija? Naravno da ne, ali u Hrvatskoj to nije nikakav problem. Suhu, kratku informaciju pre- nijele su tiskovine i elektronički mediji kao da ništa nije čudno niti upitno. Ove je godine donesen novi Pravilnik o zaštiti maloljetnika od neprimjerenih medijskih sadržaja, kojim se za elektroničke medije, koji krše odredbe, predviđaju kazne od oduzimanja koncesije do milijun kuna. Zdenko Ljevak, kao predsjednik Vijeća za elektroničke medije, istaknuo je da je pravilnik dorađen i prilagođen novom Zakonu o elektro- javna moć i utjecaj ničkim medijima, ali da neće imati smisla bez rigoroznog praćenja njegove provedbe, za što će biti zaduženo Vijeće za elektroničke medije. Brinući za ćudoređe i moralnu zaštitu naše djece i mladeži, Ljevak istodobno ne smatra nespojivim svoje funkcije i ne želi odrasle zaštititi od neprimjerenih i nezakonitih sadržaja kojima je prožeta naša javna scena i do očaja z1 televizija tko je aktualni vlasnik Z1 televizije: Sout East European Fund iz Singapura Televizija Sljeme ili netko drugi? Krši li odredbe Statuta AEM-a kad se izdanja Naklade Ljevak promoviraju i reklamiraju na nacionalnim i inim televizijama? Kad kao privatni nakladnik izdaje knjigu Vere Čudine, znači li to da ima i osobni interes za povećanjem naklade, kad ista autorica producira emisiju na Z1 televiziji? Što ima za reći o podacima iz posjedovnice prema kojima je na njegov četverosobni stan na adresi Krvavi most 2 u Zagrebu upisano čak 7 glavnih i sporednih hipoteka u iznosima od: 280. Postupa li Agencija sukladno odredbama novog zakona koji nalaže restriktivno kažnjavanje elektroničkih nakladnika koji krše odredbu o transparentnosti vlasništva? Te tko je aktualni vlasnik Z1 televizije: Sout East European Fund iz Singapura Televizija Sljeme kao što stoji u prijavi u Narodnim novinama; stanovita Ivana Kujundžić kao što piše na mrežnim stranicama AEM-a ili je istinit podatak iz Sudskog registra koji navodi pet suvlasnika Z1 televizije d. Je li u sukobu interesa u odnosu na Z1 televiziju? Je li istina da je AEM, na čelu s njim, Z1 televiziji dva puta dodijelio stotine tisuća kuna za nepostojeću emisiju Mirovinski odrezak, te je li istinit podatak da on i članovi Vijeća primaju naknade od 4. © copyright Objektiv 20. O našoj bliskosti s Izraelom govori činjenica da je 2005. Danas, Hrvatska i Izrael mobiliziraju sve raspoložive snage kako bi sjajnu političku suradnju počela pratiti i ona gospodarska. Nedavno ste bili s premijerom Benjaminom Netanyahuom. Do kuda je stigla ta suradnja? Tijekom pet godina mog mandata savjetnik mi je bio Chemi Peres, sin predsjednika Peresa, osoba koja danas ima na raspolaganju tzv. Većina stvari koje se događaju u nas, a koje daju rezultate, pri transferu hrvatske tehnologije prema gospodarstvu, idu po izraelskome modelu. Na osnovu tog modela radi i Hrvatski institut za tehnologije i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske ili Business Innovation Centre BICRO. Uz snažnu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, BICRO je jedina institucija koja je uspjela mobilizirati ogromnu količinu privatnoga kapitala kao ulaganje u znanost, više od 130 milijuna kn samo u razdoblju od 2007. Rohatinski je izjavio da će za godinu dana biti kolaps ekonomije. Koliko bi taj izraelski model gospodarstva pomogao da se to ne dogodi? Tijekom tog razdoblja, kako bismo mogli pokrenuti reforme u cijeloj vertikali obrazovanja, zaposleno je oko 10. Održava bliske kontakte s brojnim političarima u Hrvatskoj i u svijetu, a ponajprije s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i izraelskim predsjednikom Šimonom Peresom. Kako biste opisali političku suradnju između Hrvatske i Izraela? Tada je inicirana i realizirana jedinstvena ideja koja se sastojala u tome da obje države zajedno participiraju u novčanom iznosu od oko milijun dolara. Novac je bio namijenjen samo hrvatskim i izraelskim znanstvenicima. To je presedan koji je Izrael napravio sa svega nekoliko država i to je, zapravo, bila jedna velika šansa za Hrvatsko-izraelski odnosi politika niti jedna ozbiljna financijSka inStitucija iz eu neće htjeti poSlovati S hrvatSkom ako ne uSkladi Svoju regulativu S onom u eu. Najugledniji američki tjednik Newsweek Hrvatsku glede obrazovanja smješta na 22. Misle li izraelski investitori ulagati u Hrvatsku? Svima mora postati jasno da investitor ulaže u one države za koje osjeća da mu je kapital siguran i da prilikom ulaganja u konačnici želi i zaraditi. Nažalost, poznato je nekoliko slučajeva gdje su investitori iz inozemstva, prilikom ulaganja u neke projekte, doživjeli neugodnosti, čak su se protiv njih pokrenule i anonimne prijave ili drugi oblici zastrašivanja kako bi odustali od svog projekta. Izrael otvorena srca želi napraviti konkretne investicije u RH i mislim da bi mu se sva vrata morala otvoriti, kao što Izrael to čini hrvatskom gospodarstvu. Problem je u tome što je kompletna administracija povezana s korupcijom. Mislim da će Hrvatska ove godine pri ulasku u EU, prema svim osobama koje su vezane u bilo kom obliku za korupciju, biti nemilosrdna i u tome dajem punu potporu nastojanjima premijerke Kosor. I tu ste napravili neki oblik suradnje. Danas ta suradnja dobiva jedan drugi značaj, prvenstveno kroz zajedničku borbu protiv međunarodnog terorizma. Uveli ste dvogodišnji studij koji školuje magistre forenzičkih znanosti, prvi u ovom dijelu Europe. Kakav je odaziv i što mislite kako će se hrvatski forenzičari snalaziti u razotkrivanju korupcijskog lanca? Budući magistri forenzičkih znanosti školovat će se kroz četiri modula: Istraživanja mjesta događaja, forenzične kemije i molekularne biologije, forenzike i nacionalne sigurnosti te odnedavno i financijsko-računovodstvene forenzike. Kad govorimo o razotkrivanju korupcijskih lanaca, budući forenzičari istraživat će razne oblike gospodarskih prijevara, manipulacije u području poreza i javnih nabava, tehnike vrednovanja poduzeća, stečajno pravo, korporativnu sigurnost itd. Do ovog je trenutka na studiju forenzike uključeno više od 150 doktora znanosti, sam po sebi govori o snazi našega programa. Kojim će se financijskim kriminalom posebno baviti studij forenzike? U medijima ste u srpnju spominjali kako bi bilo najbolje napraviti koaliciju između SDP-a i HDZ-a te da je predsjednik Josipović tada išao u tom smjeru. Kakva je sada situacija? Digao se iznad interesa stranke i nastoji činiti ono što je dobro za Hrvatsku. Druga je stvar što on može napraviti s pozicije predsjednika i kolike su njegove ustavne ovlasti. Osobno uvijek sve gledam kroz zajedništvo, i smatram da ako se političke opcije dignu iznad vlastitih političkih interesa i obuhvate sve one kompetentne ljude koji mogu mijenjati Hrvatsku, ali ne potrošene i vječne političare, onda će se ljudi koji imaju znanje objediniti i stvarati drugačiju Hrvatsku. Bez takvih ljudi Hrvatska će biti puna političara, no ne i lidera. Lider je osoba kojoj se vjeruje i koja nosi nadu, a za sobom može povući mase čak i u stanjima krize poput ove koju proživljavamo, te dati ljudima nadu i optimizam. Koga vidite kao lidera na čelu hrvatske politike u budućnosti? Sjetite se misli A. Gdje tu vidite viziju boljitka, konkretne programe i borbu za interes građana? Mislim da će hrvatski narod iznjedriti svoje buduće lidere koje nitko više neće moći zaustaviti na tom putu stvaranja drugačije Hrvatske. © copyright Objektiv Izraelski investitori žele ulagati Nedavno je osnovan i Hrvatsko—izraelski poslovni klub. Imali ste potporu hrvatskih političara? Yosef Amrani, veleposlanik države Izrael, svesrdno pomaže u realizaciji ovoga projekta, a bivši veleposlanik Shmuel Meirom član je Kluba. Donedavni izraelski ministar Eliezer Sandberg te počasni konzul Hrvatske u Izraelu, Ran Fuchs, uz niz drugih istaknutih osoba koordiniraju naše aktivnosti u Izraelu. Kad pogledate cijelu logidragan primorac s premijerom ku tog sustava, ili kako ga mi Netanyahuom, s kojim ga veže nazivamo mrežom budućdugo i iskreno prijateljstvo nosti, način kako je on nastajao i njegovu dinamiku, jasno je da smo već u prva dva mjeseca bili prisiljeni proširiti djelatnost ne samo na Hrvatsku i na Izrael nego i na SAD, Veliku Britaniju i Južnoafričku Republiku. Prema nekim informacijama, preko ove je institucije, što trgovinskom razmjenom što suradnjom u gospodarstvu, od osnivanja do danas realizirano projekata u vrijednosti preko 50 milijardi dolara. Izrael je poznat po sjajnom networkingu koji okuplja njihove najbolje ljude, a sličnu filozofiju ćemo i mi primjenjivati u našem radu. Što se tiče međudržavne razine, dobar je znak da izraelski investitori u ovoj i sljedećoj godini, upravo kroz naš Klub, žele maksimalno ulaziti u Hrvatsku. Koliko su uopće hrvatski zakoni usklađeni s financijskom forenzikom? Treba se okrenuti prema državama koje su s financijskim ili gospodarskim kriminalitetom raščistile prije 10 ili 15 godina. Sljedeće godine organizirate ISABS-ov kongres na Bolu na kojem će također najviše znanstvenika biti iz SAD-a i Izraela… - Sljedeće će godine u radu skupa sudjelovati oko 500 sudionika i 70-ak pozvanih predavača iz vodećih znanstvenih institucija poput Mayo Clinic, NIH-a, Harvard University, Baylor College of Medicine, Penn State University, itd. Skup tradicionalno okuplja i nobelovce, a sljedeće je godine naš poseban gost nobelovka Ada Yonath. Teme o kojim će se raspravljati uključuju posljednje trendove iz 20. Čišćenje i održavanje cesta, uređenje parkova, sadnja cvijeća i drveća, odvoz smeća, kako je suditi po količini novaca koje je osigurao za te svrhe, bit će manje nego posljednjih godina. I on je toga svjestan, ali kako preko Holdinga više ne može kupovati glasove birača, nije ga briga. Podsjetio je Zagrepčane da se ni u Švedskoj ne čiste ceste kao u Zagrebu pa nek po uzoru na Šveđane po ledu hodaju s čarapama preko cipela. Gradonačelnik je Zagrebačkom holdingu retroaktivno za ovu godinu oduzeo 218 milijuna kuna, odnosno nije platio već obavljene usluge. Komunalni div kojega mu je njegova bivša stranka zbog igre političke 38 20. Da im se ne nakupljaju dodatni troškovi kamata platit će to sredstvima koja im je grad, donačelnik ignorira od kada je prije dvije godine zasjeo u Holdinogovu fotelju, zavapio je zbog toga zastupnicima. Svjestan da upravo njegova stranka — SDP- proziva Bandi- jeg grad treba dati Holdingu i onoga što stvarno grad plaća. Odlučio se na takav potez jer ne može javno prozvati svoju stranku za suodgovornost s Bandićem za evidentno srljanje u propast Holdinga. A taj je novac za 24 posto manji nego što je bilo predviđeno no ne i ispunjeno za ovu godinu — 471 milijun kuna. Ivo Čović, predsjednik Uprave Holdinga, kojega graća za krah Zagreba, a istodobno u Gradskoj skupštini glasa za njegov proračun koji potapa Holding u još veće financijske dubioze, samozatajno je na klupe zastupnika poslao financijsku analizu budžeta ko- gubitak zet-a nje ulice nikad ni neće doći na red za čišćenje. No nije to jedini uskraćeni novac Holdingu za iduću godinu. Bandić će Holdingu dati manje i za subvencioniranje javnog prijevoza, plaćanje najma Arene Zagreb Vlada gradu ne uplaćuje uredno svoju polovicu najma od 7,2 milijuna eura godišnje , za korištenje sportskih objekata, ukupno 957 milijuna kuna. Nije ni to sve. Najveći i u ovom trenutku nerješivi problem je gubitak ZET-a koji se od osnivanja Holdinga srozao na minus od 800 milijuna kuna. Razlog je tome što grad nije prethodnih godina plaćao punu cijenu troška za vožnju više od polovice građana koji javni prijevoz koriste bez plaćanja to će se većinu ukinuti tek 2. Od- luka da se kupi 140 novih niskopodnih tramvaja, što je Bandić odlučio dok je bio jedini član Skupštine Holdinga, stavila je ZET-u omču oko vrata jer isti taj Bandić, koji je u liku gradonačelnika odlučio i tko će se besplatno voziti, nije plaćao realne troškove. A realni troškovi ZET-a su 1,4 milijarde kuna godišnje. Tek nešto više od 300 milijuna kuna namaknu od karata, a grad bi im trebao platiti razliku. No plaća samo dio razlike, odnosno nešto više od sedamsto milijuna kuna ove godine 710 milijuna, a za iduću je predviđeno tek 600 milijuna kuna čime se otvara rupa teška preko 300 milijuna kuna godišnje. Produbljivala se godinama i dovela ZET u situaciju da se neće oporavit u idućih pet- naest godina. I to ako financijska sanacija počne odmah! Iako je ugovoreno da grad plaća spomenutu razliku ZET-u, Bandić to odbija jer za drugu seriju tramvaja i 214 autobusa ne postoji jasno definiran ugovor. Njihova nabava ugovorena je usmeno između Bandića i Slobodana Ljubičića, bivšeg vođe Holdinga. Odnos grada prema ZET-u prekopiran je i na podružnicu Upravljanje sportskim objektima. Grad za korištenje dvorana za javne potrebe u sportu ne plaća Holdingu tržišnu već samovoljno određenu cijenu. Zbog toga je ta podružnica kumulirala gubitak od -oko 45 milijuna kuna. Za iduću godinu, upozorava Čović, u Samoubilački potez proračunu je osigurano 66,7 milijuna kuna manje za plaćanje programa sporta kojega je Bandić osmislio, a Skupština prihvatila. Svaljivanje krivice na Bandića zbog Holdinga na ivici propasti, a to rade političari svih stranačkih opcija, ali iz usta SDP-ovaca licimjerno je i vrijeđa zdrav razum građana. Istu su politiku nastavili i u postbandićevskoj eri. A njihovi dijelovi bili su i subvencioniranje javnog prijevoza i planovi u javnom sportu. SDP-ova ve- vlada gradu ne uplaćuje uredno Svoju polovicu najma od 7,2 miljuna eura godišnje za korištenje SportSkih objekata, ukupno 957 milijuna kuna. Samoubilački potez kad se zna da time rade štetu tvrtki koju su oduzeli svojoj bivšoj uzdanici Bandiću. Pitanje je jesu li to učinili zbog manjka političke inteligencije držeći da će ulaskom u tvrtku i uvidom u njezino raspadajuće stanje skupljati političke poene prozivajući ga sigurno nisu imali plan spasa jer u tome ovise o Bandiću ili su linijom manjeg otpora odlučili zadržati se na vlasti pa će lako kasnije naći žrtveno janje da speru odgovornost. Kad dođe vrijeme za to. Logičniji je drugi scenarij: zadržati vlast i jačati moć boreći se za vlast u Holdingu, inače ne bi prihvatili proračun koji će se obiti o glavu građanima. Isto će, iako još uvijek javno prijete izborima, u konačnici ponoviti za proračun 2011. On će populistički okretno to iskoristiti hvaleći svoj optimalni proračun, a za gubitke u Holdingu kriviti njihovu lošu Upravu koja je nesposobna ušparati. Kao da u njegovo vrijeme Holding nije investirao izvan realnih mogućnosti ukupni dug je preko osam milijardi kuna što je više od sadašnjeg gradskog proračuna , odgovornost za njegovu prezaduženost ne preuzima jer više nema doticaja s njim. Usudi se kritizirati Čovića što nije smanjio troškove osoblja, a upravo je on potpisao kolektivni ugovor u kojem Uprava gubi manevarski prostor. K tome, Čoviću nedostaje političke sposobnosti snaći se u takvoj situaciji pa ne uspjeva ni zavaditi sindikate ima ih 56 i vladati. U sadašnjoj pat poziciji Holding, koji financijski funkcionira s gradom po modelu spojenih posuda, ostati će dok se ne promjeni gradonačelnik što u ovom trenutku nije izgledno. Zagrepčani će možda i desetljećima plaćati danak neodgovorne borbe za političku moć. Holding mora imati spremnih 300 milijuna eura da vrati uludo potrošene obveznice lansirane na Londonskoj burzi. Mirando Mrsić i Rajko Ostojić duže su vrijeme najistureniji kadrovi za ovaj sektor, no iz drugog bi se plana mogla pojaviti i Biljana Borzan, osječka liječnica koja je u vrlo dobrim odnosima s Milanovićem. Mirando Mrsić, osim toga, još uvijek kalkulira hoće li se kandidirati za zagrebačkoga gradonačelnika bude li se Bandića rušilo referendumom, no izvjesnije je da do izvanrednih zagrebačkih izbora neće ni doći, jer to trenutno ne odgovara ni Bandiću ni njegovoj bivšoj stranci. Ministar zdravstva lako bi mogao postati i Željko Jovanović, koji se žestokim saborskim istupima o HDZ-u kao kriminalnoj organizaciji uspeo među pet-šest najvažnijih SDP-ovaca. Manje neizvjesnosti od zdravstva nosi kadroviranje za fotelju vanjskih poslova, gdje će se gotovo sigurno smjestiti Vesna Pusić. Kao najkompetentnija politička figura u vanjskoj politici, Pusić uživa visok ugled i u svojoj stranci i u drugim strankama koalicije i ne bi čudilo da po ulasku Hrvatske u EU, uhvati mjesto i u EU administraciji. Kandidat za MVP spominje se i Neven Mimica koji je tu dužnost već obavljao, no njegovi izgledi značajno su manji nego kod prve HNS-ovke. Još jedan bivši ministar, SDP-ov Gvozden Flego, nada se novome četverogodišnjem mandatu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a planove bi mu mogao pomutiti jedino Milorad Pupovac. U slučaju tanke izborne pobjede, SDSS bi Kukuriku koaliciji mogao zatrebati kao partner za sastavljanje parlamentarne većine, iako su kod potencijalnih suradnika potrošili mnogo kredita ostavljajući na životu Vladu Jadranke Kosor. Za najaktivnijeg SDPova saborskog zastupnika Nenada Stazića čuva se mjesto ministra kulture. Manje izgleda daje se Antunu Vujiću, dok bi HNS tamo volio vidjeti Andreu Zlatar Violić. HNS-u su, ipak mnogo privlačnije funkcije u gospodarstvu. Za prvoga hrvatskog policajca, šefa MUP-a, postoji nekolicina zainteresiranih, a Milanović bi ga mogao povjeriti Ranku Ostojiću. Ostojić kiksa u 10. Od ministara iz Račanove koalicijske Vlade, još jedno ime moglo bi se vratiti u fotelju - Zlatko Gareljić u MORH. Ovaj Makaranin ima jakog lobista u predsjedniku Ivi Josipoviću, kojemu je trenutno savjetnik za obranu. Situacija je još uvijek nejasna u Ministarstvu pravosuđa koje bi moglo imati presudan utjecaj u diktiranju tempa ulaska u EU, dok bi novi ministar branitelja mogao biti Ante Kotromanović. Ipak, od samog kadroviranja Milanovića i partnere trebao bi više mučiti manjak kompetentnih ljudi. Ako se za godinu dana uspne na vlast, trebat će popuniti do tisuću mjesta u javnim poduzećima i državnim agencijama pa je stranka trenutačno u grozničavoj potrazi za marljivim i stručnim kadrovima. Usporedno sa svakodnevnim kontaktima i dogovorima oko političke strategije, lagano se bistri sastav nove Vlade, odnosno ljudi koji bi preuzeli najvažnija ministarstva. O ambicijama užeg kruga SDP-a i HNS-a, a potom i koalicijskih partnera iz HSU-a i IDS-a, Objektiv je razgovarao s nekolicinom socijaldemokrata i narodnjaka. U HNS-u već sad postoji ambicija da se Radimira Čačića postavi za zamjenika premijera, no Milanović nije odviše sklon toj ideji. Čačiću, osim toga, kao mač nad glavom visi i skorašnje suđenje za prometnu nesreću u Mađarskoj u kojoj je smrtno stradalo dvoje ljudi, a sudski postupak protiv njega HDZ bi mogao koristiti i u predizbornoj kampanji. Sam je Čačić u više navrata najavio da će se potpuno povući iz politike ako bude pravomoćno osuđen. Visoka pozicija sigurno čeka i SDP-ova tajnika Igora Dragovana, kojemu je prilično ograničenje činjenica što nikad nije završio fakultet. Najveće bi reformske zahvate Kukuriku koalicija mogla provesti u Ministarstvu gospodarstva koje bi najvjerojatnije razbila na tri posebna resora. Bila bi to industrija i energetika, gdje se kao ministarski favoriti ističu primorsko- goranski župan Zlatko Komadina i koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić, malo i srednje poduzetništvo te trgovina. Među kandidatima za ministra financija najbolje figurira profesor sa splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić u kojega Milanović ima neograničeno povjerenje i već ga vidi kao glavnoga ekonomskog stratega nove vlasti za izlazak iz recesije. U nekim se kombinacijama spominju i Slavko Linić i Gordan Maras te HNSov Dragan Kovačević, iako je teško vjerovati da bi SDP svom koalicijskom partneru prepustio jedno od ključnih ministarstava. Dio SDP-ovaca smatra kako bi najbolje rješenje za prvu godinu mandata bio Slavko Linić, stranački veteran poznat po tome da ne preže od nepopularnih mjera i restrikcija. Riječki socijaldemokrat neće odviše mariti za vlastitu ne popularnost među građanima ako bi se odlučivao na socijalne restrikcije i rezanje javne uprave, što je pokazao i u vrijeme Račanove Vlade. Roditelji su in emigrirali s Korčule pa inspirirani novon domovinon prozvali ih - jednoga Jean Paul, a drugoga Claude. Sve bi bilo u redu da su njih dvojica u Francuskoj ostali zauvik, ali... I sada umisto da ih Korčulani izgovaraju Žanpol i Klod, oni se odazivaju na Šampon i Klor. Čudno je to u nas s nacionalnin ponoson i imenima. Šta je kraj tvrđi i hrvatskiji to više dici daju strana imena. Evo, da su sa svojon braćon prve na more došle dvi sestrice Hrvatice Tuga i Buga, to znamo, ali još nikad u ovih mojih 46 godin po Dalmaciji nisan trevila niti jednu ženskicu koja se po njima zove. Da bi do dice uopće došlo najprije se roditelji moraju upoznat. Pojubit se u oba obraza. Bit ka dva goluba ili taubeka dva. Za tu je fazu karakteristično da ne traje predugo. Onda se ujedanput osviste, pogledaju u šta su se to zacopali i rezimiraju kako su jednostavno rečeno - dva svita. Dva bića drukčijih interesa, suprotnih želja, nespojivih afiniteta, različitih karaktera. Ovo je vrlo osjetljivo područje di se astrologija najviše voli umišat. Onda nas astrostručnjaci pokušavaju savjetovat ko je kome par i koji znak kojemu najboje odgovara. Za nas rođene u znaku blizanca znaju reć kako smo mi malo problematični za činit kombinacije jer smo već u paru, u jednome nas već ima dva. Ka izraziti predstavnik toga duploga znaka priznajen da nas unutra ispod kože ima puno više, tisno je, ali za sada nema nekih većih problema. Negdi san slučajno pročitala ako nan ko opali trisku neka mu ne vraćamo nego neka okrenemo i drugi obraz. Šta da mu okrenen? Pisac nije normalan, garant. Isti spisatelj je reka kako tobože nema veze šta je na oveme svitu, nego da triba trenirat za drugi svijet. Tamo ćemo skakukat po oblacima i igrat se na male branke s anđelima. Ma nemojte, a šta ćemo učinit ovde, s ovin životon? Odma me te finte podsjetu na ono kad matere lažu dici. Dičica ih molu - kupi mi ovo, aaa... Koji drugi put, koja druga prilika, druga šansa... Pa nan posli ispričaju kako je bilo. Ne pada mi se u drugi plan i neću igrat u drugu ligu. Oni šta imaju dvi live ruke i dvi live noge i šta su imberlani u glavu, oni učas napravu 2. To je njima ein, zwei. A stvarne Viktorije, tj. Pobjede uvik su daleko, puno daleko i uopće posli ne izgledaju onako kako smo ih zamišljali. To šta smo patentirali hrvatski samokres to mi i nije neka baza, ali ova dva Splićanina šta su izmislili vojničke mudante s pregradon koja odvaja penis od testisa, to je izum! Jasno, jer zna se da čovik nema dva penisa i da se s tin nije za zafrkavat. Kršćanstvo ne priznaje dualizam. Dalmatinski anarhizam ne priznaje podjelu na klase, vire, boju kože i razlikuje jedino dva tipa judi. Moš bit samo ili čovik ili govno od čovika. J To šta smo patentirali hrvatski samokres, to mi i nije neka baza, ali ova dva Splićanina šta su izmislili vojničke mudante s pregradon koja odvaja penis od testisa, to je izum! Kršćanstvo ne priznaje dualizam 20. Pixsell zSolt hernadi, predsjednik Uprave MOL-a, tvrtke koja želi zaštititi svoja prava u INI damir polančec uvjetovao je prepuštanje upravljačkih prava odobravanjem kredita piše dražen rajković Pixsell m 44 Polančec je prepuštanje upravljačkih prava nad Inom uvjetovao Zsoltu Hernadiju, predsjedniku Uprave MOL-a, prethodnim odobravanjem kredita OTP banke od 34,2 milijuna eura radi kupnje 10,6 posto dionica Podravke Naime, aktualno vodstvo MOL-a je, nakon nedavne pravne ekspertize svog položaja u Hrvatskoj, potpuno prihvatilo realnost kako bi se, u nastavku beskompromisne antikorupcijske kampanje koju vodi Vlada Jadranke Kosor, mogao poništiti važeći dodatak ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine, od 29. Taj je dodatak ugovora, podsjetimo, kao glavni pregovarač s hrvatske strane, potpisao tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, najbliži suradnik tadašnjeg premijera Sanadera. Kako se kasnije doznalo, Polančec je olako prepuštanje upravljačkih prava nad najvećom hrvatskom kompanijom uvjetovao Zsoltu Hernadiju, predsjedniku Uprave OL je prije nekoliko dana objavio iznenađujuću ponudu za kupnju svih 8 posto dionica Ine koje drže mali dioničari jer na vrijeme želi zaštititi svoja upravljačka prava u Ini koja bi vrlo skoro mogla doći u pitanje. Hernadi je, pak, u otvorenom pismu hrvatskoj javnosti od 11. Međutim, u izjavi koju je u lipnju Hernadi dao mađarskim istražiteljima, koja je vrlo brzo došla u posjed njihovih hrvatskih kolega, čelni čovjek MOL-a skrušeno je priznao kako je upravo Polančec zatražio novac za Podravku, i to usred pregovora o novome dioničarskom ugovoru za Inu. MOL je, tvrde dobri poznavatelji situacije u Ini, najveću pogrešku napravio kada je u tom ugovoru pristao na primje- dioničarski odnosi nu hrvatskog prava. A upravo naše zakonodavstvo, kako su dobro proučili mađarski pravnici, omogućava pobijanje trgovačkih ugovora u točno preciziranim slučajevima prijevarnih radnji. Stoga upravo neiskreno svjedočenje Hernadija iz veljače, razotkriveno u lipnju, postaje ključno u dokazivanju namjere počinjenja prijevare u poslovanju. Ne prepuštajući ništa slučaju, MOL je u zaštiti vlastitih interesa odlučio preuzeti kontrolu nad sudbinom svoje investicije u Ini, teške 22 milijarde 20. Sanaderu otkazala Svaku podršku kuna od čega se 9,6 milijardi kuna odnosi na stjecanje 47,15 posto dionica. U sklopu tog plana iz kompanije trebaju otići svi oni koji su imali bilo kakve veze s pregovorima s hrvatskom Vladom. Primjerice, Laszlo Geszti, koji je još u veljači smijenjen s položaja predsjednika Uprave Ine, ovih je dana tiho napustio i MOL. Čak je i pozicija samog Hernadija bitno uzdrmana. Iako je u listopadu on demantirao glasine da napušta čelno mjesto u MOL-u, ta je opcija navodno itekako aktualna, budući da mu se traži odgovarajuća ministarska pozicija u vladi Viktora Orbana. Druga je važna točka MOLova plana spašavanja vlasničke i upravljačke pozicije u Ini brzo stjecanje nedostajućeg udjela od 50 posto plus jedne dionica, što se upravo realizira kroz privatnu ponudu od 2. U slučaju otkupa svih preostalih 8 posto dionica, MOL bi za tu operaciju morao isplatiti 2,24 milijarde kuna. S većinskim paketom dionica u džepu, računaju u MOL-u, puno bi sigurnije i bezbrižnije mogli dočekati novi pravosudni rasplet dioničarskih odnosa u Ini. Na premijerki Kosor je da razmisli želi li imati posla s takvim partnerom, no vjerojatno će prazna državna riznica diktirati njezine buduće poteze, koji se malo-pomalo uobličuju kroz moralnu podršku hrvat- trgovina naftom Pixsell skim poduzećima i institucijama Adris, mirovinski fondovi da zadrže većinski dionički paket Ine u hrvatskim rukama. Međutim, ne treba biti ovlašteni investicijski savjetnik da bismo iz MOL-ove iznenađujuće ponude naučili još jednu lekciju o burzovnim ulaganjima. Kako je mađarski partner danas spreman za stjecanje većinskog paketa dionica platiti 300 milijuna eura, čime bi zamijenio trenutačna, ali nesigurna dominantna upravljačka prava stečena govorom, postavlja se pitanje zašto toliku istu premiju MOL nije platio i u listopadu 2008. Upućeni poznavatelji situacije u hrvatskoj naftnoj kompaniji tvrde je takva premija doista i plaćena, ali ne hrvatskoj državi ili njezinim građanima, dioničarima Ine. Naime, oni upozoravaju kako je Ina u zadnjem tromjesečju 2008. Taj je gubitak najvećim dijelom ostvaren na trgovini naftom. U to je vrijeme Ina, potpuno nepotrebno, kupovala naftu preko posrednika, slovenske tvrtke Salbatring, vlasnika Hetema Ramadanija, s kojim je poslove dogovarao Josip Petrović, član Uprave Ine i čovjek od osobita Sanaderova povjerenja. Čak su se pojavile informacije da je slovenska obavještajna služba Sova snimila dosta otvorene telefonske razgovore Ramadanija i Petrovića, čiji su se transkripti našli u fascikli Angele Merkel kada je u lipnju 2009. Sanaderu otkazala svaku buduću podršku. Dakle, jedino bi detaljna istraga Inina poslovanja sa Salbatringom mogla doista dokazati opravdanu sumnju da su neki hrvatski političari i poslovnjaci već jednom naplatili svojevrsnu premiju za preuzimanje Ine, ali ne od MOL-a, nego od sviju nas. © copyright Objektiv Hrvatska proizvodnja gospodarstvo u listopadu je hrvatska industrijska proizvodnja bilježila pad od 4,4 posto u odnosu na listopad 2009. Kako je svima jasno H da padamo, ostaje nejasno na koju se to industrijsku proizvodnju odnosi. Možda se radi o padu proizvodnje šivaćih strojeva? A, ne, Bagat je odavno propao. Bit će da je pala proizvodnja traktora? Ne, tvornica Torpedo iz Rijeke više ne postoji. Končar proizvodi manje hladnjaka? Ne, Končar — kućanski aparati uopće više ne proizvodi hladnjake, nego stavlja svoj natpis na uvezene iz Turske. Isto tako i TEŽ, Tvornica samo po nazivu električnih žarulja iz Zagreba pakira kineske žarulje u ambalažu s uzorkom hrvatskoga grba. Možda Croatia baterije ulaze u statistiku pada industrijske proizvodnje? Ne bi bilo niti to jer je proizvodnja baterijskih uložaka ugašena još 1997. Da danas netko spomene proizvodnju autobusa u Hrvatskoj, gledali bi ga kao da je, u najmanju ruku, totalno lud. Tko se više sjeća Tvornice autobusa Zagreb TAZ , koja je na vrhuncu proizvodnih uspjeha proizvodila nekoliko stotina autobusa godišnje, koje je, početkom 80-ih godina rvatska proizvodnja bila je na 6. Nitko ne može tvrditi da nismo znali ili nismo imali ljude koji mogu na racionalan način upravljati proizvodnjom. Uništenje svega što smo imali i što smo znali nije slučajno, nego posljedica beskoncepcije. Tvrdio sam da su gospodarski odnosi tip socijalnih odnosa koji traže dugoročnu uređenost, a ne sustav dnevne političke važnosti. Ako je društvu nametnuta trgovačka propast hrvatske industrije dr. Slavko kulić, ekonomski institut zagreb umjesto stvaralačke orijentacije, onda to sada i imamo. Može li se industrija obnoviti? Odbacili smo KV i VKV radnike, a nosili su društvenu proizvodnju, kao i proizvodne inženjere. No bez pokretanja proizvodnje ne možemo pričati priču o izvozu. Ne samo da nemamo što izvoziti nego nemamo proizvodnju ni za domaće tržište. Analize prihoda od turizma ukazuju da su troškovi tog relacionog fenomena do šest puta veći nego dobit, s tim da je prihod u 67 posto privatan, a troškovi su društveni. Turizam nije nešto od čega narod može živjeti. Rast BDP-a treba održavati na stvaralačkoj orijentaciji, na proizvodnji. Nijemci su bili uporni, pregrmili su prve godine takozvanog kriznog stanja i zadržali proizvodnju. Znali su, ako zadrže proizvodnju i izvoz, njihovi su i Europa i svijet. Je li moguće da Kinezi toliko mrze Hrvate da su nam uništili gotovo svu proizvodnju? Tada je Autokaro- serija promijenila naziv u TAZ Tvornicu autobusa Zagreb. TAZ je, pored Finske, izvozio autobuse u Saudijsku Arabiju, Egipat, Alžir i druge afričke zemlje, Čehoslovačku, Veliku Britaniju, Dansku, Irsku i Kinu. Za domaće su se tržište proizvodili i furgoni za prijevoz namještaja, te stečaju, a oko prodaje zemljišta Zagrepčanke u centru Zagreba Radošević se sporio s Milanom Bandićem. Za Radoševićem je u vezi s privatizacijskim nejasnoćama još uvijek raspisana tjeralica, budući da se već godinama nalazi u Njemačkoj, čiji je također državljanin. Tvornica autobusa Zagreb izbrisana je iz sudskog registra 21. Tvornica je zapošljavala 1. A onda je došla privatizacija 90-ih godina i vlasništva TAZ-a dokopao se povratnik iz Njemačke Ivan Radošević, poznat i kao vlasnik vinkovačke tvornice stočne hrane Krma, te Zagrepčanke. Sve su te tvrtke završile u Pred otvaranje stečaja u siječnju 2000. Vrhunac proizvodnje doseže 1990. Proizvodi su izvoženi u Alžir, Tunis, Daleki istok, SAD, Grčku, Italiju, Mađarsku, Njemačku, čak i u Australiju. Torpedo je još 1997. Krajem je godine račun poduzeća blokiran, proizvodnja presta- trake proizvodilo 125 komada šivaćih strojeva po smjeni, a radilo se u dvije smjene. To znači da je pred rat iz Bagatove tvornice godišnje izlazilo preko 150 tisuća šivaćih strojeva. Nakon početka rata slijedi nekoliko godina bez prave proizvodnje, a broj je radnika spao na tristotinjak. Dolaskom Šime Medića na čelo Uprave potkraj 1999. Započela je minimalna proizvodnja i potrajala nekoliko mjeseci. Temeljem Medićevih najava o mogućem ulaganju austrijskih tvornica oružja u veljači 2001. Antić je do pred rat bio direktor još jednog nestalog proizvodnog diva iz Zadra: tvornice Specijalni alatni strojevi — SAS, koji je sedamdesetih godina izrastao upravo iz Bagata. Novim vlastima Antić nije bio po volji, premda je pod njegovim vodstvom SAS godišnje ostvarivao 20 milijuna dolara čiste dobiti, pa su 1991. Naravno da su u privatizaciji rasprodane za svega nekoliko milijuna eura. Nakon rata SAS je raskućen na nekoliko manjih dijelova, a glavni proizvodni sljednik trebala je biti SAS Strojogradnja. U kakvu je stanju ta tvrtka dovoljno govori podatak da je početkom 2010. Do rata, bilo ih je oko 800, od kojih stotinjak visokokvalificiranih strojarskih inženjera. Šestorica od tih strojarskih inženjera su, tijekom promjena u vlasničkoj strukturi unutar dijelova SAS-a, bili raspoređeni na poslove por- Slovenci Su zadržali koncepciju dugoročnog razvitka, pravilno raSpoređene prerađivačke induStrije, određivali Strategiju za Sve, od obrta do inženjerSkog kadra. Šivaći strojevi vrhunske kvalitete proizvodili su se u zadarskoj tvornici još od 1955. Od kraja 60-ih godina proizvodnja je dosezala i 200 tisuća primjeraka godišnje, a dobar dio plasiran je u izvoz, ponajviše u zemlje istočne Europe, u Rumunjsku, tadašnju Čehoslovačku i Istočnu Njemačku, ali i na zapad - u Ameriku, Australiju i Novi Zeland. U Bagatu je 1990. Nekadašnja radnica Vedrana Kardum, koja je u stečaju prije nekoliko godina bila predsjednica koordinacije bivših radnika Bagata, prisjeća se kako se tada na svakoj od tri proizvodne 50 20. Govorilo se i o ulaganju Kineza i Japanaca u proizvodnju šivaćih strojeva, čak su njihovi predstavnici u nekoliko navrata obilazili tvornicu. Te godine obećavana je proizvodnja i izvoz 12 tisuća Bagatovih strojeva i u Srbiju... Od cijelog tog posla, posao se našao samo za stečajnog upravitelja. Radnici su izgubili strpljenje i zbog neisplaćenih plaća zatražili ovrhu nad 2. Danas je na mjestu tvornice supermarket Lidl. Bagat Alatnica otišla je u stečaj 2006. SAS je u zlatnom razdoblju, između 1980. Antić je sklopio ugovor o isporuci strojeva i Volkswagenovoj tvornici motora. Novca je bilo koliko su htjeli: sponzorirali su košarkaški klub Zadar, financirali obnovu dječjeg odjela zadarske bolnice, izgradnju autobusnog kolodvora, ukratko, kome god je u Zadru trebalo novaca, tražio ga je od SAS-ova direktora. Imalo se, pa je SAS je sa 50 milijuna dolara izgradio i Marinu Dalmacija Zlatna luka u Sukošanu, kao i Marinu Biograd i Marinu Murter, koje su još prije rata donosile ondašnjih tira i mornara u marini Zlatna luka, vlasništvo SAS d. Tako u demokratskoj, uljuđenoj i europskoj Hrvatskoj postupamo s najvećim vrijednostima. No, za najupropašteniju proizvodnu industriju u Dalmaciji glavni je kandidat splitska Jugoplastika, pardon, Diokom. Registrirana u Splitu 1952. Proizvodili su plastične dijelove za više tvornica automobila, među ostalim za srbijansku Zastavu, francuske Citroen i Renault, talijanski Fiat, rusku jugoplaStika SaS Ladu, rumunjsku Daciju, kao i za njemački Volkswagen. Za Adidas je Jugoplastika godišnje proizvodila četiri i pol milijuna sportskih torbi, izvozilo se i u zapadnu i u istočnu Europu. Slično kao i SAS u Zadru, sponzorirali su koješta u Splitu, a ponajviše ulagali u Jugoplastiku, čije je ime tada nosio košarkaški klub Split. Jugoplastici može zahvaliti osvajanje tri naslova europskog prvaka na prijelazu između 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. Naziv Jugoplastika promijenjen je u Diokom 1993. Stečaj je, pak, otvoren 2000. Nekretnine su rasprodavane do 2006. Željko Kerum, koji je tamo, nakon razvaljivanja tvornice eksplozivom, otvorio trgovački centar Joker u prijevodu: šaljivdžija. Nije, međutim, šala da je od pet proizvodnih cjelina Jugoplastike, a to su bile: Obuća, Konfekcija, Galanterija, Termoplastika i Autodijelovi, jedino ova zadnja preživjela i nastavila uspješno poslovati kao AD Plastik, s oko 1. Diokom je konačno brisan iz sudskog registra. Možda možemo unijeti nešto svjetla u tu tamu hrvatskom žaruljom, proizvedenom u TEŽ-u, Tvornici električnih žarulja Zagreb, ute- meljenoj još 1929. Ne možemo ni to. TEŽ, naime, od 2006. U bivšoj Jugoslaviji TEŽ je svojim žaruljama pokrivao 43 posto tržišta, a ponešto se i izvozilo, primjerice u Englesku i Belgiju. O razmjerima zamračenja u Tvornici električnih žarulja najbolje svjedoči javan podatak iz sudskog registra, gdje u zabilježbi odluke Glavne skupštine društva od 11. Inače, vlasnik je TEŽ Trgovine, kako se sada naziva to poduzeće, Pogrebno poduzeće Zagreb. Zbog toga je protiv direktorice Zlate Lončarić zagrebačko Državno odvjetništvo 2007. Kako to gordo zvuči i danas, a ka- tež od 75,856. Tom rečenicom zamračeno je 10 milijuna eura iz temeljnog kapitala. Već tada je glavni izvor prihoda TEŽ-a bilo iznajmljivanje nekretnina, ne samo u Zagrebu moli u bivšoj Jugoslaviji! Ponos domaće proizvodnje, prave hrvatske baterije i ručne svjetiljke. Ugasile su se 2006. Kao i u TEŽ-u, glavni razlog zatvaranja proizvodnje je, kako tada rekoše u Upravi, nemogućnost konkuriranja jeftinoj kineskoj robi. U obrazlože- nju zatvaranja proizvodnje 2006. A kako Kinezi nikomu nisu bili krivi 80-ih godina? Za ilustraciju, tada je godišnje proizvedeno i do 56,5 milijuna komada baterija i 5,5 milijuna komada svjetiljaka, a vrijednost izvoza iznosila je 9 milijuna američkih dolara na godinu. Dodajmo da je te 2006. Na hrvatskom tržištu imamo 70-postotni udjel ukupne prodaje džepnih svjetiljaka, a 94 posto proizvedenih svjetiljaka izvozi se na inozemna tržišta. Manji dio radnika ostao je raditi u skladištu Orbico grupe Branka Roglića, većinskog vlasnika Croatia baterija. Zanimljivo je da se tadašnja predstavnica sindikata Biserka Kralj nije bunila zbog ukidanja proizvodnje, a možda razlog leži u tome što je dobila dobru otpremninu i otišla u mirovinu. Sindikati, općenito, nisu bez udjela u zatvaranju proizvodnih radnih mjesta u Hrvatskoj. Tako je tvornica osnovana 1907. Ne tako davno u Hrvatskoj su se proizvodili i televizori, radioaparati i gramofoni domaće marke. Dok im televizori uistinu nikad nisu bili jača strana, radio i gramofonski uređaji, te kazetofoni bili su sasvim prihvatljive kvalitete. RIZ je osnovan 1948. Jedino za prestanak proizvodnje televizora u Hrvatskoj postoji opipljiv razlog: ta RIZova tvornica nalazila se u Slunju, i u ratu je poharana i uništena. Općina Slunj dala je u zakup poslovne prostore, a u kompleksu bivše tvornice povremeno se održavaju i koncerti. Od RIZ-a, koji je nekad proizvodio sve vrste elektroničkih uređaja, zapošljavajući preko 4. U bivšoj je Jugoslaviji RIS bio jedini proizvođač te vrste zaštitne opreme, imali su shodno tome sigurnu distribuciju po kioscima, a upućeni tvrde da se radilo o kvalitetnom proizvodu i da slogan nije bio varka. Naravno, RIS-ovih je 2. Gotovo da nema gumenih proizvoda koje RIS nije proizvodio: rukavice, brtvila za hladnjake, gume za perilice, brtve i crijeva za automobile... Golfska igrališta spadaju u tzv. Nameće nam se permisivna potrošnja kao nešto što bi nam trebala biti perspektiva, a nitko ne govori koliko ta igrališta stvaraju onečišćenja u okolišu i koliko puno vode troše. U tim je kompleksima igrališta inozemna oprema, a s tom klijentelom moramo uvoziti i proizvode koje oni troše, jer mi te proizvode ne proizvodimo. Golfska igrališta ne mogu biti temelj budućnosti ovoga naroda. Mogu se očekivati sporovi oko prava korištenja naziva. Uglavnom, onaj RIS je, kao, morao propasti, a novonastali baštinici RIS-a ne mogu stići udovoljiti svim narudžbama proizvoda od gume. Ivan Mirt iz stubičkog Monarisa rekao nam je da bi, uz sadašnjih 60-ak, odmah mogao zaposliti još 100 radnika, kad bi imao novca za širenje i investicije, jer tvrtka izvozi čak 80 posto proizvodnje! Na koncu, ponešto o Končaru. Od nekadašnjih 15 tisuća zaposlenih spao je na njih oko 4 tisuće. Osobito je pad vidljiv u odjelu Končar — Kućanski aparati. Nekada su u pogonu u makedonskoj Bitoli proizvodili hladnjake, na zagrebačkom Žitnjaku 290 radnika proizvodilo je štednjake, bojlere i perilice rublja, a u Samoboru je 500 ljudi radilo na proizvodnji malih kućanskih aparata, poput miksera i glačala. Sada se pod markom Končar prodaju hladnjaci iz Turske, perilice rublja iz Italije, a mali kućanski aparati više se uopće ne proizvode, pogon u Samoboru je rasformiran. Preostalih oko 300 radnika na Žitnjaku izrađuje još samo bojlere i štednjake. Kako Gorenje nije baš tako pokleknulo? Kako to da Kinezi mrze samo Hrvate, samo nas namjerno uništavaju jeftinom robom? Zašto nas baš tako neshvatljivo puno mrze ti Kinezi? Bit će da su se zbog jeftinih olovaka s Istoka i u zagrebačkoj tvornici TOZ odlučili na mjestu tvornice izgraditi stambeno-poslovni centar. Kažu, ubuduće će proizvoditi ekskluzivne linije, prepoznatljive u svijetu. S druge strane, češki proizvođač Koh-i-noor širi proizvodnju, kupio je tvornice u Kini i Bugarskoj, ali još proizvodi i u tvornici u Českim Budjejovicama, izgrađenoj 1848. Kod Hrvata, pak, ako je suditi po prethodnim iskustvima, vjerojatno će TOZ-ove linije uskoro biti toliko male i ekskluzivne da im uopće neće niti trebati radnici za njihovu proizvodnju. To se zove totalna racionalizacija poslovanja. U tome je Tvornica duhana Rovinj, odnosno Adris grupa, svjetski šampion. Kupili su Tvornicu duhana Zagreb da bi je zatvorili, odnosno racionalizirali poslovanje, što znači prodali nekretnine i dali otkaz onima koji se nisu htjeli preseliti u Istru radi posla u novoj tvornici. Zašto povrh svega spominjemo Tvornicu duhana Zagreb? Kao i prije navedeni, bila je ta tvornica svojevrsni simbol Hrvatske. Prvi su licencno proizvodili Dunhill. Imali su u zapadnom stilu pakirane cigarete Zagreb. Proizvodili su Hrvatima tako milu, premda lošu cigaretu, ali zbog imena ipak dragu, Croatiu. Nestade Tvornice duhana u Zagrebu, kao da je nikad nije ni bilo. Popušena je draga nam Croatia. Koja će se sljedeća tvornica pretvoriti u dim? © copyright Objektiv toz riS ACM iz Zagreba, koji 1993. Najprije su ACM i ACM-RIS prodali 25 posto dionica AD Plastika slovenskom Preventu. Potom ACM-RIS godine 2001. Zatim Prevent daje pogon AD Plastiku, koji 2005. U međuvremenu AD Plastik razvija u Solinu svoj program proizvodnje malih brodova i odlučuje vratiti Preventu proizvodnju starog programa RIS-ovih gumenih čamaca, a Prevent 2009. Bosanski poduzetnik Koturić otprilike u isto vrijeme pod nazivom RISSportnautika obnavlja proizvodnju gumenih čamaca, koji su se u RIS-ovu pogonu u Gradačcu proizvodili od 1975. Istodobno, Koturić i u Zagrebu pokreće poduzeće RIS-Marina, za pro- tdr končar hrvatska i eu gospodarstvo piše dragan tomaševski n HoĆe li članStvo u eu za hrvatsku biti asocijacija ili eksploatacija? U Hrvatskoj na to pitanje još nitko nije odgovorio, a nesporazumi oko ZERP-a i brodogradilišta doprinijeli su stvaranju dojma da članstvo u EU donosi uglavnom trgovinske centre, banke u stranom vlasništvu, stečajeve i otpuštanja stotina ljudi u proizvodnoj industriji. Jože Mencingera, vodećeg slovenskog ekonomiPristupanje Hrvatske EU traje najduže od svih država kandidata prije. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU, potpisan u listopadu 2001. Nakon toga slijedi analiza sva 33 poglavlja u kojima se ocjenjuje sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva. Začuđuje da kada su u pitanju buduće zemlje članice poput Hrvatske, EU ne vodi računa o vrlo važnom makroekonomskom faktoru: odnosu relativnih ekonomskih snaga između buduće članice i same EU. Razlog je da se kod velikih razlika u odnosu ekonomskih snaga svaka asocijacija, uz najbolje namjere, brzo pretvori u eksploataciju, i dolazi do velikih tenzija koje prijeđu u sukobe. Tako se svaka takva asocijacija nakraju i raspadne. Raspad se sve čašće najavljuje i eurozoni jer malo je vjerojatno da će euro uspjeti opstati. Glavna se odgovornost za to sve otvorenije predbacuje Njemačkoj: njezin ekonomski rast temelji se na izvozu koji je za njezine trgovinske partnere uvoz. Ova materija izaziva sve više pozornosti pa inozemni poslovni časopisi obiluju analizama i grafičkim prikazima relativnih ekonomskih snaga unutar eurozone. Napose u perspektivi stalno rastuće Njemačke koja sve više dominira kod predlaganja rješenja. Nepotrebno je reći da u analizama i grafičkim prikazima Hrvatske nigdje nema, a od novih je članica prisutna samo Slovačka. Ovu situaciju itekako dobro osjeća Slovenija, kako kaže dr. Ovogodišnje navodi podatke samo za BDP; 2009. Na pragu članstva, Hrvatska ne ostvaruje niti pola prosjeka BDP-a po stanovniku u odnosu na EU. Odgovor na pitanje koje bi sve pretpostavke trebalo ostvariti da ona kao nova članica ikada dosegne njezin prosjek BDP-a i prihoda po stanovniku u EU već ulazi u područje mašte. Odnos godišnje umirovljenih, otpuštenih na burzi rada, te broj novozaposlenih - takvih podataka u Hrvatskoj nema, no može se pretpostaviti da HrvatSka kao BepIna Podrška pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na najnižoj je razini ikada. Zašto komplicirati stvari odbijanjem netom potpisanog sporazuma? Ako je doista takva logika u pitanju, njezina naivnost nije dostojna spomena. Nju može objasniti samo strah od situacije u kojoj će se Hrvatska naći ako se građani izjasne protiv priključenja. Naime, podrška pristupanju Hrvatske Europskoj uniji je na najnižoj razini ikada. Samo 25% ispitanika u Hrvatskoj smatra da je pridruživanje Uniji dobra stvar, a na referendumu bi ih više glasovalo protiv pridruživanja 43% , nego za pridruživanje 38%. Ne znavši o čemu se točno radi, većina ljudi ima zdrav instinkt koji im ukazuje na potencijalnu opasnost pa je takav stav prema članstvu u EU posljedica kolektivnog straha od učlanjenja u jednu tako golemu, kompleksnu i moćnu organizaciju. Ljudi intuitivno osjećaju da je osnovno pitanje ne to što će Hr54 20. Kada se u to uračunaju demografske promjene, pad nataliteta i strmi rast ljudi starijih od 65 godina u populaciji, mrak je potpun. Mala i slaba Hrvatska u gospodarskom smislu toliko je slabija od ostalih članica EU da je za pretpostaviti da će se ta razlika u budućnosti još i povećati, zbog nerazmjera ekonomskih snaga u njezinu slučaju asocijacija će značiti eksploataciju. Tako je pasiva bilance tekućih plaćanja sa 9,2% BDP-a u 2008. To je, međutim, najvećim dijelom došlo kao efekt velikog smanjenja uvoza koji je trgovinski deficit s čak 22,8% BDP-a u 2008. Treba upozoriti na redoslijed koji odražava uzročno-posljedičnu povezanost počinje jediničnim cijenama rada u proizvodnji, temelju za izračun realnih efektivnih tečajeva nacionalnih valuta. Ako su one previsoke u odnosu na zemlje trgovinske partnere, nema direktnih stranih ulaganja, nema 56 20. Naši euroskeptici zamjeraju što se u godišnjim izvješćima ne upozorava na neobičan položaj banaka u Hrvatskoj, ako ga se već ne analizira. Ističe se kako je njihov broj velik u odnosu na veličinu tržišta, no uopće se ne spominje činjenica da banke u Hrvatskoj najvećim dijelom žive od kreditiranja stanovništva i investiranja u državne papire. Ne od kreditiranja gospodarstva. Niti jedno izvješće, pa tako niti posljednje, ne navodi apsolutne brojke koje daju relativne odnose koji se detaljno navode. Takav formalistički pristup EU čudi tim više jer je oslanjanje bankarskog sektora na stanovništvo a ne gospodarstvo nezamislivo u državama liberalnih industrijskih demokracija Zapada. Stanovništvo u Hrvatskoj uzima kredite u velikom broju zahvaljujući stambenoj politici bivše SFRJ. Značajan broj građana ima stanove i kuće u privatnom vlasništvu što im danas služe za hipoteke na kredite. Stoga, zahvaljujući kreditiranju stanovništva, banke u Hr- mog zaostatka u gospodarskom razvoju i opisanog, krajnje nepovoljnog odnosa ekonomskih snaga, ostale zemlje članice EU na ZERP-ovski način iskorištavati i nju samu kao gospodarsku cjelinu. Problematičnost budućeg članstva ne brine samo građane Hrvatske već i MMF. Prema tom je dokumentu Hrvatska već tada imala veći dug u odnosu na BDP i veću pasivu u bilanci tekućih plaćanja nego zemlje Istočne Azije 1997. Unatoč sporijem gospodarskom rastu, čije su glavne komponente tada a i danas bile trgovina, uvoz i potrošnja prezaduženog stanovništva. Kako se nisu izvukle nikakve pouke, sada se i učlanjenje u EU postavlja kao cilj sam za sebe i smatra se da odgovore na niz pitanja što članstvo zapravo donosi treba potražiti kasnije, nakon učlanjenja. Nema analiza i kalkulacija što će Hrvatska učlanjenjem u EU stvarno dobiti, a što izgubiti. Luiđijem: poput Bepine, Hrvatska ne vidi alternativu za svoju budućnost. Nitko je ne treba, sve je starija, a ona još uvijek ne zna što će sama sa sobom i kamo će. No datuma vjenčanja i dalje nema. EU stalno odgađa datum ulaska i Hrvatskoj, kao dr. Kako je konstatirao mr. Norveška i Island nisu članice EU upravo zbog zaštite svojih nacionalnih bogatstava. Opasnost punopravnog članstva u EU za nju je u tome da će, zbog goletiv korupcije, peti put povratak prognanika i izbjeglica... Luiđija dolazi do nekih novih razočaranja glede ispunjenja postavljenih kriterija, nakon čega slijedi uvijek isto upozorenja da bez njihova ispunjenja članstva neće biti. Njih gotovo nitko ne čita, što je razlog nemanja službenih podataka o njihovoj čitanosti. Nije riječ o poslovičnoj nezainte- resiranosti i apatiji naših ljudi u spoznaji da izvješća sadrže niz neugodnih kritika i poražavajućih istina. Iz tih je izvješća vidljivo da u EU znaju za sve ključne probleme, no oni se samo konstatiraju, bez namjere da se analiziraju i riješe. U svim daljnjim godišnjim izvješćima o napretku iz 2008. Odnosi EU i Hrvatske uporno ignoriraju bazu svakog braka iz računa - ekonomiju. No ona očito ne zanima niti EU niti Hrvatsku. Slušajući javne istupe nekih političara ispada da je nekima u Hrvatskoj kod učlanjenja u EU bitno samo to da Hrvatska ne bude primljena u EU zajedno sa svojim susjedima, jer se na njih uvijek gledalo kao na inferiorne neprijatelje. Kako je tek na samrti Bepina dočekala brak s Luiđijem, tako će i Hrvatska u punopravno članstvo EU. Bepinin je brak s doktorom Luiđijem bio doduše vrlo kratak, pa se treba nadati da i članstvo Hrvatske u EU neće završiti na isti način. © copyright Objektiv 20. Siromašne zemlje poput Haitija pogađale su strahovite tragedije dok su superbogati naftni šeici još jednom pokazali kako se na bizaran način može trošiti novac piše jasmin krpan odina 2010. No, nije bilo tako. U zajedništvu televizija cijeloga razvijenog svijeta pokrenuta je velika buka. Jedni su tvrdili kako je riječ o zavjeri globalnih farmaceutskih kompanija koje su prodavale cjepivo, drugi su odmahivali rukom i ufali se u moć češnjaka. Čovjek, najmoćnije biće na planeti, koji skreće rijeke, ruši planine, šalje rakete u svemir, prilično je nemoćan pred najsitnijim bićem na planetu - virusom. U Pakistanu je na odbojkaškoj utakmici bombaš samoubojica ubio 95 ljudi. No, takve su vijesti postale svakodnevne. Naslovne stranice zauzele su fotografije otvorenja najviše građevine koju je čovjek izgradio, gigantskog nebodera Burj Khalifa u Dubaiju. Kad se činilo kako će siječanj proći pod znakom građevinske ekstravagancije bogatih šeika, 12. Jedan od najtežih u moderno doba. Umro je, potpuno povučen od javnosti, kako je i živio, J. Ta je skulptura postala jedno od najskupljih umjetničkih djela u povijesti. Skulptura prodana u Londonu jedna je od šest identičnih odljeva. To je obnovilo raspravu - što je originalno umjetničko djelo ili drugačije rečeno - kad umjetničko djelo prestaje biti original, a postaje autorska kopija? Skulpturu koju neki poznaju s novčanice od 100 švicarskih franka iz 1998. Sredinom veljače započele su Zimske olimpijske igre u kanadskom Vancouveru. Ivica Kostelić se, nakon brojnih povreda i nevolja koje su zaustavljale njegovu karijeru, popeo na pobjedničko, olimpijsko postolje. Za razliku od Janice, kojoj je priređen veličanstven doček, Ivica Kostelić dočekan je neusporedivo skromnije. Krajem mjeseca snažni potres u Čileu uzrokovao je stvaranje cunamija na Pacifiku koji je uzeo 497 ljudskih života. Tijekom godine još će nekoliko cunamija pogoditi pacifičke otoke od kojih će poginuti stotine ljudi. U njima nisu stradali Europljani, poput onoga u Tajlandu 2004. Umro je Malcom McLaren - pank guru, čovjek koji je s grupom Sex Pistols donio glazbene i estetske promjene koje su doprle do svakog kutka planete. Potopljen je brod južnokorejske mornarice s 104 člana posade od kojih je 46 izgubilo život. Kako iz Sjeverne Koreje ne dolaze nikakve informacije o političkom životu uobičajeno je da unutrašnja previranja u Sjevernoj Koreji dobiju vidljivi oblik tek u vojnim incidentima s Južnom Koreju. Bude li ih i ubuduće, ne treba brinuti. Rata na Korejskom poluotoku u doglednoj budućnosti neće biti. Niger, zemlja u središtu saharskog dijela Afrike dobila je novu vlast. Naravno, ne na izborima, već vojnim udarom. Vijest ni po čemu zanimljiva kad je riječ o političkim tranzicijama u Africi. No, ima jedan detalj zbog kojeg s pozornošću treba promatrati što se zbiva u Nigeru. Riječ je o zemlji koja ima jedne od najvećih zaliha rudače urana. A s time se baš nije igrati. Srušio se avion s poljskom delegacijom koja se vraćala iz Moskve u Varšavu. Poginuli su predsjednik Poljske Lech Kaczynski, njegova supruga, šef poljskoga generalštaba, predsjednik poljske središnje banke, 12 parlamentaraca, te nekoliko visokorangiranih svećenika i svi članovi posade. Pobornici teorija zavjere odmah su u tome vidjeli događaj koji bi mogao ponovno povući crtu podijele - slobodni svijet na jednoj strani, zla Rusija na drugoj strani. No, od svega toga ništa. Više pozornosti 2010 travanj I pobudile su polemike u Poljskoj treba li ili ne Kaczynskog sahraniti na mjestu gdje su sahranjeni poljski kraljevi i vojskovođe iz povijesti. No, veliki državnički pogreb nije se dogodio zbog erupcije vulkana na Islandu. Oblak pepela prekrio je veliki dio neba sjevera Europe i u potpunosti zaustavio zračni promet. U to se vrijeme u Hrvatskoj vođene oštre rasprave je li predsjednik Josipović trebao ići automobilom do Poljske na pogreb Kaczynskog ili ne. Ili je bilo prihvatljivo što nije bio raspoložen za vožnju do Poljske. Iz naftne bušotine BP-a u Meksičkom zaljevu započelo izlijevanje nafte. Pixsell Pixsell naftna kataStrofa u Meksičkom zaljevu pokazala je nemoć tehnologije u nepredviđenim situacijama europske strane Atlantika državnici i šefovi nacionalnih banaka, europske centralne banke, MMF-a, razmatrali su kako spasiti Grčku od propasti. Pokazalo se kako je šteta što se mudrosti u vidu narodnih poslovica ne šire preko jezičnih i kulturnih barijera. Bankari koji su Grčkoj davali kredite tada bi, bez sumnje, bili oprezniji. Na američkoj strani Atlantika također je bilo zbivanja s velikim ciframa. Bio je to znak da kriza nije gotova. Novac se i dalje pretvara u nešto sigurnije od bankovnih depozita. Stručnjaci British Petrola ne uspijevaju zaustaviti izlijevanje nafte iz podvodne bušotine. Favorizirani Englezi i Argentinci do nogu su potučeni od mlade njemačke multietničke reprezentacije. Španjolci osvajaju naslov svjetskih prvaka. Hrvatske tvrtke prvi put računaju gubitke zbog neigranja Hrvatske na Svjetskom prvenstvu. Gubici se mjere stotinama milijuna kuna. Nogomet je besmisleno natjeravanje lopte po travnjaku? Ne, nogomet je visoko profitabilna i rastuća postindustrijska ekonomska djelatnost. Mnogi to još ne razumiju. Umro Abou Daoud, jedan od najmilitantnijih palestinskih lidera. Mozak napada na olimpijsko selo u Münchenu za vrijeme ljetne Olimpijade 1972. Abou Doud bio je najtraženiji čovjek na listi izraelskog Mossada. Njegovom smrću prestao je lov na Palestince, ideologe i egzekutore minhenskog masakra o čemu je Steven Spielberg snimio istoimeni film. Vrijeme senzacionalnih televizijskih prijenosa iz žanra svemirskih letova davno je prošlo. Umrla Milka Planinc - žena koja je u socijalističkoj Jugoslaviji preuzela mjesto premijerke u jeku duboke ekonomske krize. Jadranka Kosor druga je Hrvatica koja je na čelu jedne države u krizi, u ovom slučaju Hrvatske. Razlog - objavili su 90. Monsunske kiše koje na indijskom potkontinentu redovno izazivaju teške poplave u Bangladešu, ovoga puta pogodile su Pakistan. Razvijeni svijet priprema se za ljetovanje. Hoće li spasioci uspjeti doći do njih, hoće li preživjeti? Agonija, prenošena uživo putem televizije i interneta, trajala je 69 dana. Umrli su francuski redatelj Claude Chabrol, američki Arthur Penn. Dva velika američka glumca i zabavljača Eddie Fisher i Tony Curtis, povezani s dvije žene koje su pripadale krugu najljepših žena dvadesetog stoljeća - Elizabeth Taylor i Marilyn Monroe. Bombaši samoubojice širom islamskog svijeta odrađuju svoje. U borbi islamskih fundamentalista protiv zapadnog imperijalizma najviše ginu ljudi u muslimanskim zemljama. Od Afganistana do Iraka. Hrvatska je ušla pobjedama u kvalifikacije za Euro 2012. Podvodna bušotina u Meksičkom zaljevu, čije je nekontrolirano ispuštanje nafte zagadilo morsko područje veličine manje europske države, 12. Na red dolaze američki odvjetnici s tužbama za nadoknadu šteta. Razvijeni svijet puni stranice medija izvješćima o superjahtama i njihovim vlasnicima. Najbolji nogometaš s prostora bivše države, iz vremena kad je nogomet bio samo sport, Zagrepčanin i Beograđanin, Stjepan Bobek umro je u 86. Rođen je u Kraljevini SHS, živio u državama NDH, FNRJ, SFRJ i umro u Republici Srbiji. Sahranjen je u Beogradu na Novom groblju na Aleji velikana. Njegovu smrt hrvatski mediji gotovo da nisu primijetili jer su bili zauzeti praćenjem nježne veze Dolores Lambaše, glumice u puzećem usponu, i njezina partnera u zreloj muškoj dobi, Dikana. Politička previranja u Sjevernoj Koreji, ispaljene granate na otok koji je za dvije zemlje ono što je Piranski zaljev za Hrvatsku i Sloveniju. Panične najave mogućega ratnog sukoba, pa čak i nuklearne odmazde Sjeverne Koreje, pokazale su se neopravdane. Suočena s američkom vojnom silom, Sjeverna Koreja se smirila. Neki su vezani uz Hrvatsku.